Završni radovi | University North Digital Repository

: Zdravstvena skrb nedonoščeta; Valentina Vukušić
Nedonoščetom se smatra svako dijete rođeno nakon 28.og tjedna trudnoće odnosno prije 37.og tjedna trudnoće. Takav mnogo raniji porod od očekivanog stvara napetost i zabrinutost roditelja prijevremeno rođene djece jer se njihov izgled razlikuje od izgleda djece koja su rođena od 37.ogtjedna trudnoće pa do kraja trudnoće. Dijete se u odnosu na djecu rođenu u terminu razlikuje u razvijenosti organskih sustava, izgledu različitih dijelova tijela, te razvijenosti motorike. Dodatnu...

: Zdravstvena skrb o pacijentu s hidrocefalusom; Luka Barulek
Mozak je najkompleksniji organ u ljudskom tijelu, nalazi se u lubanji, zaštićen je kostima i moždanim ovojnicama te je uronjen u cerebrospinalni tekućinu ili likvor. Hidrocefalus označava prekomjerno nakupljanje likvora u moždanim klijetkama koje se prošire potiskujući mozgovna tkiva te dolazi do oštećenja mozgovnih tkiva i moždanih funkcija. Prema klasičnoj teoriji o jednosmjernoj cirkulaciji likvora hidrocefalus nastaje zbog poremećaja u stvaranju i/ili u opticaju te u...

: Zdravstvena skrb oboljelih od karcinoma debelog crijeva; Ana Mrazović
Debelo crijevo označava završni dio probavne cijevi, a sastoji se od: slijepog crijeva, uzlaznog, poprečnog, silaznog, sigmoidnog obodnog crijeva i ravnog crijeva. Funkcija debelog crijeva je apsorpcija vode i elektrolita, pohranjivanje fekalnih masa, formiranje stolice i njeno izlučivanje. Karcinom debelog crijeva je jedan od najčešćih karcinoma ljudi te se podjednako javlja u oba spola, najčešće nakon 50. godine života. Na nastanak karcinoma utječu sljedeći čimbenici:...

: Zdravstvena skrb pacijenta sa Cauda equina sindromom, te priprema za operacijski zahvat; Emilija Starčević
Sindrom općenito definiramo kao skupinu simptoma ili znakova koji se redovno pojavljuju zajedno. Cauda equina sindrom (CES) utječe na skupinu korijena živaca nazvane Cauda equina (lat. konjski rep). Ti živci nalaze se na donjem kraju kralješnice u lumbosakralnom dijelu. Oni šalju i primaju poruke za noge, stopala i zdjelicu. Uslijed trauma, prekomjernih naprezanja, nasilnih ozljeda te nekih bolesti i stanja (npr. hernijacija diska) dolazi do kompresije (uklještenja) korijenova...

: Zdravstvena skrb u obiteljskim domovima; Nedeljka Dukarić
Obiteljski domovi su oblik smještaja korisnika u manju sredinu i uz udomiteljstvo vid su izvaninstitucionalnog smještaja. Udomiteljstvo je poznata praksa u raznim europskim zemljama te se u načelu odnosi na udomiteljstvo djece. Udomiteljstvo u obiteljskim domovima, kao oblik profesionalne djelatnosti fizičke osobe, je specifičnost hrvatskog socijalnog sustava. Prednosti ovakvog sustava udomljavanja je više, od fleksibilnijeg smještaja za razliku od institucionalnog do financijski...

: Zdravstvena skrb u postpartalnom periodu; Marta Horvatek
Postpartalni period, babinje ili puerperij počinje dva sata nakon poroda i traje do 40 dana od poroda, odnosno šest do osam tjedana. U periodu babinja organizam babinjače se vraća u stanje kakvo je bilo prije trudnoće. Postpartalna sestrinska skrb obuhvaća preglede tijekom boravka u rodilištu, kontrolne ginekološke preglede, nadzor babinjače putem patronažne zdravstvene zaštite kao i edukaciju i zdravstveni odgoj babinjače. Patronažna skrb je od velike važnosti u tom periodu, a...

: Zdravstvena skrb u postpartalnom razdoblju; Kristina Mesarić
Zdravstvena skrb u postpartalnom razdoblju žene započinje nakon samog poroda u rodilištu, a obuhvaća pregled nakon poroda i pri izlasku iz rodilišta, kontrolne preglede nakon šest tjedana, nadzor babinjače kod kuće putem patronažne zdravstvene zaštite te edukaciju i zdravstveni odgoj babinjače. Kod provođenja postpartalne skrbi iznimno je važna uloga patronažne sestre čiji su ključni zadatci kontrola i praćenje fizioloških zbivanja u žene i novorođenčeta, te...

: Zdravstvena skrb visokorizične trudnoće; Jelena Zorić
Trudnoća ili graviditet je fiziološko stanje u reproduktivnom razdoblju žene i kao ishod se očekuje rađanje živog i zdravog djeteta. Premda je trudnoća fiziološko stanje uvijek postoji mogućnost komplikacija i zbog toga je potrebno redovito nadzirati tijek svake trudnoće. Antenatalna skrb ima za cilj provođenje zaštite trudnice i ploda od začeća do rođenja djeteta. Pri tome se koriste različiti postupci, među njima i redoviti pregledi trudnice čime se ostvaruje stalno...

: Zdravstvena skrb za bolesnika s akutnim infarktom miokarda; Maja Delija
Kardiovaskularne bolesti su globalni javnozdravstveni problem od kojeg umiru milijuni ljudi diljem svijeta. Od toga je ishemijska bolest srca na prvom što se tiče uzroka umiranja, a moždani udar na drugome mjestu u zemljama niskog i srednjeg dohotka. U zemljama visokog dohotka je broj umrlih znatno niži zbog većeg obraćanja pažnje na prevenciju i liječenje kardiovaskularnih bolesti. Što se tiče Republike Hrvatske, prvi uzrok smrti je ishemijska bolest srca, druga po redu je...

: Zdravstvena skrb za bolesnika s operacijom žučnog mjehura; Ana Petković
Kolelitijaza je bolest žučnih putova koja pogađa oko 10% svjetske populacije iznad četrdesete godine života. U ovom radu opisuje se anatomija i fiziologija hepatobiljarnog sustava, sastav i funkcija žuči te način nastanka žučnih kamenaca. Žuč predstavlja važan dio apsorpcije tvari topivih u mastima, kao što su vitamini A, D, E i K stoga zbog prestanka izlučivanja žuči može doći do poteškoća u njihovoj apsorpciji. U nadzoru nad stezanjem žučnog mjehura sudjeluje hormon...

: Zdravstvena skrb za bolesnike oboljele od Alzheimerove demencije; Romina Picek
Alzheimerova bolest je najčešći oblik degenerativne bolesti mozga, odnosno stanica moždane kore i okolnih struktura. Dolazi do stvaranja senilnih plakova i neurofibrilarnih čvorova, što dovodi do niza biokemijskih poremećaja koji uzrokuju odumiranje živčanih stanica te posljedično psihičke i neurološke simptome. Uzrok je zasad nepoznat ali postoji čitav niz teorija, od genetike, moždanih deficita, prolaznih patoloških stanja organizma i slično. Progresija simptoma varira od...

: Zdravstvena skrb za bolesnike oboljele od bipolarnog afektivnog poremećaja; Ivana Novak
Poremećaji raspoloženja su karakterizirani gubitkom osjećaja za kontrolu raspoloženja i subjektivnim doživljajem velike patnje. Bipolarni poremećaj raspoloženja ili bipolarni afektivni poremećaj (BAP), u povijesti je bio već vrlo dosta precizno opisan, ali je tek u novije vrijeme izdvojen kao zasebna dijagnostička kategorija. On se kao takav odlikuje ponavljanim tj. cikličnim smjenjivanjima epizoda manije i depresije sa različitom učestalošću i različitim intenzitetom....

Pages