Abstract | Konvulzije su jedan izraz moždanih napadaja koji se manifestira nevoljnom
promjenom svijesti, ponašanja, osjetila, autonomne funkcije i motoričke aktivnosti. Dijete u
konvulzivnom napadu obično gubi sijest, ukoči se i tada slijede trzajevi muskulature. Postoji
opća suglasnost da su febrilne konvulzije najčešća neurološka manifestacija ranog djetinjstva i
da se radi o najčešćoj konvulzivnoj manifestaciji uopće. Točan uzrok febrilnih konvulzija,
bilo na staničnoj razini ili na razini neuronskog sustava, nije poznat. Postoji međutim,
značajna genetska predispozicija za pojavu febrilnih konvulzija. Klinička slika febrilnih
konvulzija je veoma dramatična. U pravilu se javljaju u samom početku febrilne bolesti, a
nerijetko su i prvi znak bolesti. Febrilne konvulzije dijele se na jednostavne (tipične) i složene
(atipične). Dijagnoza kod febrilnih konvulzija postavlja se na temelju anamneze,
pedijatrijskog i neurološkog pregleda. U rutinsku dijagnostičku obradu spadaju: kompletna
krvna slika sa sedimentacijom eritrocita, GUK, elektroliti, acidobazni status, urin i ORL
pregled, te prema potrebi mikrobiološki skreening. Najteže je postaviti indikaciju za
provođenje lumbalne punkcije. U dodatnoj dijagnostičkoj obradi provodi se EEG u
afebrilnom stanju. Kod djeteta koje ima temperaturu iznad 38,5 stupnjeva potrebno je
primijeniti poznate postupke za snižavanje temperature (lijekovima, oblozima, kupkom u
mlakoj vodi) te liječiti osnovnu bolest koja je uzrokovala temperaturu. Profilaksa febrilnih
konvulzija provodi se na nekoliko načina; u obliku akutne profilakse, kronične intermitentne
ili kronične kontinuirane profilakse. Lijek izbora u liječenju febrilnih konvulzija je
fenobarbiton. Prognoza jednostavnih febrilnih konvulzija je dobra. Samo u oko 5% djece
koja su imala jednostavne febrilne konvulzije, javlja se kasnije epilepsija. Novorođenačke
konvulzije predstavljaju posebni „dobno-specifični“ poremećaj. Najčešće se javlja uz neku
bolest, sa visokim rizikom od smrti ili trajnih neuromentalnih posljedica. Prema klasifikaciji
epileptičnih napada novorođenačke se konvulzije najčešće očituju u obliku fragmentiranih
konvulzija kao jedna ili kao kombinacija pojava. Obrada započinje uzimanjem obiteljske
anamneze i fizikalnim pregledom. Veoma je važan detaljan opis samog napadaja. Također je
i bitno naznačiti u kojem danu života se dogodio napad. Potrebno je dobro obratiti pozornost
na veliku fontanelu. Liječenje se usmjerava ponajprije na osnovnu bolest, a sekundarno na
konvulzije. S obzirom na veliku šarolikost uzroka, preporuča se liječenje redoslijedom
davanja lijekova. Zadaci medicinske sestre u pružanju sestrinske skrbi za dijete sa
konvulzijama su: praćenje djetetova stanja, pružanje pomoći prilikom samog napada,
edukacija roditelja i samog djeteta, dokumentiranje učinjenog, primjena lijekova, provedbe
dijagnostičkih postupaka. |