Abstract | Migrena zbog svoje iscrpljujuće i često nepredvidive prirode, nerijetko može poremetiti
obavljanje svakodnevnih aktivnosti pojedinca te smanjiti njegovu kvalitetu života. Univerzalne
definicije kvalitete života nema, no mnogi autori slažu se da je ona subjektivni doživljaj i osjećaj
pojedinca gledan kroz više dimenzija njegovog života od kojih se najčešće spominju fizičko,
materijalno, socijalno i emotivno stanje te osobni razvoj i aktivnost pojedinca.
Migrena se opisuje kao čest, multifaktorski, onesposobljavajući neurovaskularni poremećaj
koji u svijetu zahvaća 15 do 18% ženske populacije te 6% muške populacije. Karakterizirana je
pulsirajućom, jednostranom glavoboljom srednje do jakog intenziteta te popratnim simptomima
kao što su mučnina, povraćanje, fotofobija i fonofobija čiji se tijek može podijeliti u četiri faze:
prodromalnu fazu, auru, fazu glavobolje te postdromalnu fazu, takozvani “migrenski mamurluk”.
Dvije su glavne kategorije migrene: migrena bez aure te migrena s aurom koje se, kako sama
imena kažu, razlikuju u postojanju, odnosno odsustvu aure - seriji senzornih smetnji koje se
pojavljuju prije napadaja same glavobolje. Farmakološka terapija migrene sastoji se od akutne
terapije i profilakse.
Cilj ovog istraživanja bio je ustanoviti koliki utjecaj imaju migrene na kvalitetu života
oboljelog fokusirajući se na to koliko često migrene limitiraju sposobnost pojedinca za
obavljanje svakodnevnih aktivnosti, aktivnosti vezanih uz posao ili školovanje, kako migrene
utječu na odnose s bližnjima i kolegama te emocionalni status oboljelog, odnosno na to kako se
zapravo osjećaju u vezi svojih migrena.
Rezultati su pokazali da migrene vrlo često limitiraju sposobnost pojedinca za obavljanje
svakodnevnih aktivnosti te aktivnosti vezanih uz posao i školovanje. Također su pokazali da
migrena ima negativni utjecaj na odnose pojedinca s obitelji, prijateljima i kolegama te da je vrlo
zamorno i frustrirajuće živjeti s ovim poremećajem. |