Tema ovog rada je funkcionano ozelenjavanje gradova i urbanih sredina. Širenjem gradova drastično se smanjuje udio zelenih površina što nepovoljno djeluje na život građana, ali i na ekosustav. Urbana područja zbog toga su posebno osjetljiva na sve veće klimatske promjene. Uslijed sve češćih oluja, odvodni sustavi ne mogu primiti toliku količinu oborinskih voda pa često dolazi do poplava. Zbog smanjenog broja zelenih površina, a sve većom upotrebom nepropusnih materijala kao što su beton i asfalt, gradovi imaju veću temperaturu nego okolna ruralna područja, što stvara efekt urbanog toplinskog otoka. Da bi se mogli nositi sa posljedicama promjenjene klime, gradovi moraju uvesti mnoge promjene te se prilagoditi. Funkcionalnim ozelenjavanjem postojećih i stvaranjem novih zelenih površina, gradovi bi se lakše borili protiv poplava i toplinskih valova. U urbanim sredinama gdje je prostor ograničen, teško je osigurati potrebne zelene površine, a one postojeće uglavnom su loše izvedene, što znači da ne nude nikakav sadržaj, te da su travnate i zahtjevaju veliku količinu vode i održavanja. U radu je objašnjeno koje su sve ekonomske, socijalne i ekološke koristi funkcionalnog zelenila te su dati primjeri kako zelenilom ublažiti temperaturu zraka te rasteretiti odvode. Također je objašnjena uloga vlade i lokalnih upravnih tjela u provođenju funkcionalnog ozelenjavanja, ali i načini uključivanja građana u odlučivanje i donošenje odluka.