Akutne infekcije donjih dišnih putova jedan su od glavnih uzroka oboljenja i mortaliteta djece širom svijeta. Djeca od neke akutne respiratorne infekcije obole i do deset puta godišnje. Još od povijesnih vremena pa do danas pneumonija je najozbiljnija bolest u akutnim infekcijama dišnog sustava. To je bilo posebno izraženo u predantibiotskoj eri kada ju William Osler, poznat kao „otac moderne medicine” opisuje kao „predvodnika vojske smrti”. I danas zauzima uvjerljivo prvo mjesto po smrtnosti među infektivnim bolestima. Zbog učestalosti bolesti u zemljama u razvoju i relativno niske svijesti o mogućnosti obolijevanja u razvijenim zemljama, 12. studeni proglašen je Svjetskim danom pneumonije. Pneumonija je akutna upala plućnog parenhima uzrokovana raznolikim mikroorganizmima. Klasifikacija pneumonija u dječjoj dobi još nije jedinstvena, etiološka podjela je svakako najbolja ali zbog brojnosti i različitosti uzročnika postavlja se teško. U nemogućnosti postavljanja etiološke dijagnoze, nastoji se sintezom epidemioloških, kliničkih, radioloških i temeljnih laboratorijskih nalaza prepoznati ili pretpostaviti najvjerojatnijeg uzročnika pneumonije i tako provesti optimalno liječenje. Danas najčešće prihvaćena podjela razvrstava pneumonije na: pneumonije iz opće populacije, bolničke pneumonije i pneumonije u osoba s oslabljenom imunošću. Također pneumonije možemo podijeliti i s obzirom na dob. Dob djeteta važan je čimbenik ekspresije i raznovrsnosti pneumonija. Vrijedi se držati općeg pravila da što je dijete mlađe, to je simptomatologija bolesti jače izražena, a klinička slika manje karakteristična. Zdravstvena njega djeteta oboljelog od pneumonije specifična je s obzirom da se razlikuje od iste bolesti kod odraslih osoba po patološko-anatomskim promjenama, etiologiji, kliničkoj slici, prognozi i terapiji. Stoga je uloga dobro educirane medicinske sestre od neizostavne važnosti u cijelom procesu prevencije, liječenja i oporavka od bolesti.