| Abstract | CILJ ISTRAŽIVANJA: Cilj istraživanja je dokazati učestalost slučajeva nasilja u obitelji u praksi zdravstvenih djelatnika, utvrditi razlika s obzirom na sociodemografske karakteristike i ispitati potreba za edukativnim programima za postupanje pri susretima sa žrtvama obiteljskog nasilja.
METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA: Za potrebe istraživanja konstruiran je originalni anketni upitnik izrađen putem Google Forms alata. Sudjelovanje u istraživanju bilo je dobrovoljno i anonimno, a njegovom rješavanju moglo se pristupiti putem linka u razdoblju od 2. mjeseca 2022. do 06. mjeseca 2022. godine. Ukupno je sudjelovalo 353 zdravstvenih djelatnika Republike Hrvatske. Prvi dio upitnika sadržavao je pitanja vezana uz sociodemografske karakteristike ispitanika (spol, dob, područje mjesta stanovanja, stručna sprema, radni status, radni staž, vrsta zdravstvenog djelatnika). Drugi dio upitnika odnosi se na pitanja koja pokazuju učestalost slučajeva nasilja u obitelji, stavove i motivaciju u prepoznavanju obiteljskog nasilja u zdravstvenom okruženju. Kod obrade podataka korištena je inferencijalna statistika, a podaci su obrađeni putem IBM SPSS Statistics programa. Testiranje podataka s obzirom na promatrane pokazatelje provedeno je pomoću Hi kvadrat testa. Odgovori ispitanika prikazani su u obliku apsolutnih frekvencija (f) te postotcima (%).
REZULTATI: Anketi je pristupilo 353 ispitanika, od čega je 17,8% muškog spola, a 82,2% ženskog spola. Najveći udio u istraživanju čine ispitanici u dobi od 18 do 25 godina starosti (36,8%). Prema razini obrazovanja, 39,1% ispitanika ima završenu srednju školu, 44,5% ima završeni preddiplomski stručni studij, 11,9% ima završen diplomski studij, 2,8% ima završen poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij, a 1,7% ima završen poslijediplomski doktorski studij. Postavljene su četiri hipoteze od kojih je jedna potvrđena. Rezultati su ukazali na potrebu za većom edukacijom zdravstvenih djelatnika. Među ispitanicima koji na svome radnom mjestu nemaju dostupne smjernice o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji, 85,7% ih nije ni prisustvovalo nekoj vrsti edukacije za navedeno područje, dok njih 82% nije uočeno nasilje prijavilo nadležnim službama.
ZAKLJUČAK: Sustavni daljnji plan edukacije zdravstvenih djelatnika i jačanje kompetencije za prepoznavanje žrtve obiteljskog nasilja te dostupnost pisanih smjernica na radnom mjestu, pridonijelo bi većem postotku prijavljivanja nasilja nadležnim službama. |
| Abstract (english) | RESEARCH GOAL: The goal of this research is to examine the frequency of domestic violence cases among healthcare workers, to determine differences based on socio-demographic characteristics and to examine the need for educational programs to handle victims of domestic violence.
RESEARCH METHODOLOGY: An original survey was created using Google Forms software. Participation in this research was voluntary and anonymous, and the survey could be accessed via web link from February 2022 to June 2022. In total, 353 healthcare workers from the Republic of Croatia participated. The first part of the survey covered topics related to socio-demographic characteristics of the respondent (gender, age, place of residence, professional qualification, work status, length of service, type of healthcare worker). The second part of the survey covered topics which indicate the frequency of domestic violence, attitudes and motivation when it comes to recognising domestic violence among healthcare workers. Inferential statistics was used for data processing and all data was processed with IBM SPSS Statistics software. Data testing considering examined indicators was carried out with the Hi square test. Respondents' answers are displayed in the form of absolute frequencies (f) and percentages (%).
RESULTS: The survey was filled out by 353 respondents, out of which 17,8% are male and 82,2% are female. Respondents were mostly aged 18 to 25 (36,8%). According to the level of education, 39,1% graduated high school, 44,5% have a bachelor's degree, 11,9% graduated college, 2,8% have a specialist diploma and 1,7% have a doctorate. Four hypotheses were put forward out of which two were confirmed. Results point out a need to better educate healthcare workers. Among respondents who don't have pointers in regards to domestic violence available at their workplace, 85,7% never attended a form of education in domestic violence prevention, while 82% failed to report noticing domestic violence to the authorities.
CONCLUSION: Systematic further training plan for healthcare professionals and increasing competence levels when it comes to recognising domestic violence victims, along with pointers available at the workplace, would contribute to a higher percentage of reporting violence to the authorities. |
