Astma se, kao multifaktorijalna kronična bolest bronha, očituje nizom specifične kliničke simptomatologije što daje zaokruženu sliku patofiziološkog mehanizma opstruktivnih poremećaja. Patogenetski je astma obilježena reverzibilnom opstrukcijom bronha. Uzroci te opstrukcije su spazam glatkih mišića bronhalne stjenke,edem bronhalne sluznice,upala bronha i prekomjerno izlučivanje sluzi u bronhalni lumen. Za nastup astme odgovorni su i genetski čimbenici, faktori i medijatori upale i okolinski faktori. Etiološka raznolikost te niz faktora rizika i okidača astme omogućavaju svojevrsnu predikciju svih njenih kliničkih oblika (od blagih kliničkih slika do astmatskog statusa kao hitnog sestrinskog stanja). Iscrpna obiteljska anamneza, temeljit fizikalni pregled i niz laboratorijskih obrada utiru put ka brzoj i kvalitetnom terapijskom djelovanju na astmu. U holističkom terapijskom tretmanu veliku ulogu imaju medicinske sestre koje svojim logičkim i sustavnim pristupom rješavaju probleme sa područja zdravstvene njege i sestrinskih aspekata zdravstveno odgojnog rada sa predškolskom djecom i roditeljima djece oboljele od bronhalne astme. Procjena djetetova stanja uključuje sestrinsku anamnezu (postojanje alergija, kojim se lijekovima do napadaja koristilo), koje od lijekova sada rabi, kakvo je njihovo djelovanje, djelovanje lijekova na druge lijekove koje uzima, procjena unosa tekućine i eliminacije. Kao i u svakoj kroničnoj bolesti, tako i u astmi, osnovni preduvjet za uspješno liječenje ili bolje rečenu “kontrolu” nije samo primjena lijekova, već je bitna i edukacija kao i točna prava informacija. Zato postoje i astma škola kao oblik edukacije i osposobljavanja djece za normalan život. Astma se više od 10 godina dijagnosticira i liječi na osnovu internacionalnih smjernica koje su obuhvaćene u Globalnoj inicijativi za astmu sa ciljem da se u svim zemljama usvoji jedinstven način dijagnostike i liječenja koji će garantirati uspjeh. Ove smjernice definiraju “šest koraka” u programu liječenja od kojih se kao prvi navodi “edukacija bolesnika sa ciljem da se uspostavi partnerski odnos u vođenju bolesti”. U našoj zemlji 1998. godine objavljene su nacionalne smjernice za dijagnosticiranje i liječenje astme u odraslih, a 2000 godina smjernice za astmu u dječjem uzrastu (prema Ministarstvu zdravstva RH). U liječenju astme možemo se poslužiti osnovnim načelima zdravstvene njege koji donose zadovoljavanje osnovnih bolesnikovih potreba pri čemu je potrebno imati u vidu bolesnikovu dob, kulturno okruženje, tjelesno i duševno stanje te kognitivne sposobnosti.