prikaz prve stranice dokumenta Bipolarni poremećaj i uloga medicinske sestre
No public access
undergraduate thesis
Bipolarni poremećaj i uloga medicinske sestre
2014. urn:nbn:hr:122:973993
Besten, Matea
University North
University centre Varaždin
Department of Nursing

Cite this document

Besten, M. (2014). Bipolarni poremećaj i uloga medicinske sestre (Undergraduate thesis). Koprivnica: University North. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:973993

Besten, Matea. "Bipolarni poremećaj i uloga medicinske sestre." Undergraduate thesis, University North, 2014. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:973993

Besten, Matea. "Bipolarni poremećaj i uloga medicinske sestre." Undergraduate thesis, University North, 2014. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:973993

Besten, M. (2014). 'Bipolarni poremećaj i uloga medicinske sestre', Undergraduate thesis, University North, accessed 16 November 2024, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:973993

Besten M. Bipolarni poremećaj i uloga medicinske sestre [Undergraduate thesis]. Koprivnica: University North; 2014 [cited 2024 November 16] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:973993

M. Besten, "Bipolarni poremećaj i uloga medicinske sestre", Undergraduate thesis, University North, Koprivnica, 2014. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:973993

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleBipolarni poremećaj i uloga medicinske sestre
AuthorMatea Besten
MentorMarina Friščić (mentor)
Committee memberDraženka Topolnjak Pavišić
Committee memberMarina Friščić
Committee memberAndreja Bogdan
GranterUniversity North
(University centre Varaždin)
(Department of Nursing)
Koprivnica
Defense date and country2014-11-24, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		BIOMEDICINE AND HEALTHCARE
Clinical Medical Sciences
Nursing
Abstract
Bipolarni afektivni poremećaj endogena je duševna bolest u kojoj se izmjenjuju epizode manije i depresije. Spada u teške endogene psihoze. Bipolarni afektivni poremećaj je psihoza za koju je nekad bio uvriježen izraz „manična depresija“. Oko 1% opće populacije boluje od poremećaja. Bolest obično nastupa u doba adolescencije ili ranog zrelog doba. Depresija osim sniženog raspoloženja, uključuje oskudnu emocionalnu reakciju, gubitak volje, inicijative, energije i interesa, osjećaj krivnje, smetnje nagona. Mogu se javiti i suicidalna mišljenja i pokušaji. [1] Manija je suprotno stanje od depresije. U njoj se javlja povišeno raspoloženje (katkad i razdražljivost), pojačanje nagonskih dinamizama, ubrzano mišljenje, osjećaj veličine i bezgranične energije. Težište liječenja je, s jedne strane, u pravom lijeku, a s druge strane, u promjeni životnih navika.
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:122:973993
Study programmeTitle: Nursing
Study programme type: professional
Study level: undergraduate
Academic / professional title: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsClosed access
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2016-03-22 14:21:13