Objedinjeni hitni bolnički prijam predstavlja središnje mjesto u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi za hitnu procjenu, dijagnostiku i liječenje osoba. U njemu se osobe najčešće prvo susreću s medicinskim sestrama/tehničarima koji vrše procjenu hitnosti stanja odnosno proces trijaže. Trijažna medicinska sestra/tehničar mora omogućiti da razina i kvaliteta trijažnog procesa budu proporcionalne s objektivnim kliničkim standardima, a ne administrativnim ili kadrovskim potrebama te je zbog toga važno poštivanje standardiziranih sustava trijaže. Hitnost se definira prema kliničkom stanju bolesnika i služi kako bi se procijenila brzina intervencije koja je neophodna za ostvarenje optimalnog rezultata neovisno od ozbiljnosti i složenosti određene bolesti ili ozljede. Potrebno je istaknuti da trijažna medicinska sestra ne postavlja ili pretpostavlja medicinsku dijagnozu, već daje svoj odgovor odnosno trijažnu odluku na bolesnikove tegobe koje se donose na njegove prezentirajuće simptome. Poznavanje postupaka kardiopulmonalne reanimacije (KPR) te postupaka održavanja života i njezinih reevaluacija obveza i dužnost su svakog zdravstvenog djelatnika. Cilj ovog završnog rada je pobliže pojasniti ulogu trijažne medicinske sestre/tehničara u procesu trijaže (Australsko-azijska ljestvica trijaže, utvrđivanje glavne tegobe, utjecaj fizioloških parametara i ABCDE pristup, procjena boli, specifičnosti trijaže u određenim populacijama te dokumentiranje trijažnog procesa) i objasniti elemente održavanje života odraslih osoba odnosno osnovno održavanje života i napredno održavanje života.