Samoubojstvo je globalni problem koji predstavlja jedan od vodećih uzroka smrti, s više od 700.000 izgubljenih života svake godine. Republika Hrvatska bilježi više stope smrtnosti od samoubojstva usporedivši s prosjekom Europske Unije. U 2023. godini prema podacima godišnje statistike Ministarstva unutarnjih poslova, u Hrvatskoj je od 1242 pokušaja suicida izvršeno njih 503. Riječ je o složenom fenomenu koji uključuje interakciju različitih čimbenika. Čimbenici rizika za samoubojstvo u Hrvatskoj uključuju mentalne poremećaje poput depresije i anksioznosti, zlouporabu alkohola i droga, te prisutnost kroničnih fizičkih bolesti. Socijalni čimbenici kao što su nezaposlenost, financijske poteškoće i obiteljske krize također doprinose povećanom riziku. Povezanost između psihijatrijskih poremećaja i suicidalnosti predstavlja ozbiljan izazov za zdravstvene sustave. Psihijatrijski poremećaji predstavljaju značajan javnozdravstveni problem koji utječe na milijune ljudi širom svijeta, Unatoč ozbiljnosti, samoubojstvo je često moguće spriječiti kroz odgovarajuće preventivne mjere i intervencije. Prevencija samoubojstva zahtijeva sveobuhvatan, multidisciplinaran pristup koji uključuje zdravstvene profesionalce, obrazovne institucije, zajednicu i zakonodavce. Javno zdravstvo unapređuje i promiče zdravlje, bavi se prevencijom bolesti i produljenjem životnog vijeka povećanjem kvalitete života u zajednici. Medicinske sestre i tehničari često su prvi koji primijete promjene u ponašanju, emocionalnom stanju i općem zdravlju pacijenata. Njihova empatija i sposobnost aktivnog slušanja omogućuju pacijentima da se osjećaju razumijevani i podržani. Ova podrška može biti ključna u trenucima krize, kada pacijenti mogu osjećati bespomoćnost ili usamljenost. Kontinuirana edukacija, podrška i ulaganje u mentalno zdravlje temelj su za stvaranje sigurnijeg i podržavajućeg društva.