Antibiotici su lijekovi koji djeluju na bakterije te su namijenjeni liječenju i prevenciji bakterijskih infekcija. Imamo baktericidne antibiotike koji "ubijaju" bakterije i bakteriostatske antibiotike koji "sprječavaju rast" bakterija. Antibiotike također dijelimo prema spektru njihovog djelovanja, kemijskoj strukturi i mehanizmu djelovanja. Antimikrobni lijekovi mogu biti prirodni proizvodi mikroorganizama ili sintetski proizvodi. Antibiotici su stupovi moderne medicine i znatno su pridonijeli napretku zdravstvene zaštite. Svaka zlouporaba i kriva primjena antibiotika, dovodi do antimikrobne rezistencije. Antimikrobna rezistencija (AMR) javlja se kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti ne reagiraju na antibiotike, odnosno na antimikrobne tretmane kod ljudi i životinja, te se time omogućava preživljavanje mikroorganizama unutar domaćina. Antimikrobna rezistencija također se širi i zbog upotrebe antimikrobnih sredstva u hrani za stoku i općenito u prehrambenoj industriji. Kako bi se spriječio rast antimikrobne rezistencije potrebne su međunarodne suradnje i suradnje svih vladinih i ne vladinih agencija. Antimikrobna rezistencija veliki je javnozdravstveni problem na globalnoj razini. 2015- te godine Svjetska zdravstvena organizacija odobrila je izradu Globalnih akcijskih planova o antimikrobnoj rezistenciji, te je time pozvala sve zemlje da naprave i provedu nacionalne akcijske planove za AMR. Svjetska zdravstvena organizacija izradila je priručnik sa smjernicama za održivu provedbu nacionalnih akcijskih planova. Države diljem svijeta izradile su planove, naveli su svoje ciljeve i strategije, no pojedine države suočavaju se sa problemima vezanih uz realizaciju ciljeva i strategija. Ovaj rad uspoređuje osam država i njihovih Nacionalnih planova o otpornosti bakterija na antibiotika. To su planovi: Hrvatske, Crne Gore, Danske, Norveške, Njemačke, Kine, Nigerije i Kenije. Sve zemlje imaju jedan zajednički cilj – smanjiti antimikrobnu rezistenciju.