Rad započinje opisom osnovnih pojmova nužnih za razumijevanje ključnih pojmova koji su se koristili za analizu objava političkih stranaka koje su bile ključne za istraživanje ovoga rada. U radu se pokušala istražiti korelacija intenziteta aktivnosti na TikToku i Facebooku i rezultata parlamentarnih izbora. Kako bi razumjeli pojmove koje se pojavljuju u analizi sadržaja bilo je bitno objasniti pojmove poput društvenih mreža, Facebooka i TikToka, gdje se u radu ispitivala podudaranost sadržaja na te dvije platforme. Političke stranke tijekom predizborne kampanje služile su se alatima za oglašavanje na društvenim mrežama, najviše na Facebooku i Instagramu. Tijekom predizborne kampanje stranke su potrošile 217.600 eura samo na oglase. Na Facebooku postoji i besplatno oglašavanje koje stranke itekako koriste objavljujući svoj sadržaj kao što su fotografije, videozapisi, grafike, dijeljeni sadržaj i sl., no time se vjerojatno bave iskusni timovi PR agencija. Tijekom predizborne kampanje u Hrvatskoj nije bilo dostupno oglašavanje na TikToku. Zbog toga neke od analiziranih stranaka na TikToku koristi već objavljeni sadržaj na Facebooku, to su HDZ, Domovinski pokret i SDP. Most i Možemo! kreirao je poseban sadržaj samo za TikTok, no i oni su dijelili već objavljeni sadržaj s Facebooka. Društvene mreže integrirane su u naš život, tamo možemo pronaći najnovije vijesti, komunicirati s prijateljima, a biti aktivan na društvenim mrežama može nam biti i posao. Iako predizborne kampanje ne bi trebale biti usmjerene samo na društvene mreže, nego i na tradicionalne medije, ipak su važan dio političke komunikacije i političkog marketinga. Jednosmjernu komunikaciju putem tradicionalnih medija, zamijenila je dvosmjerna komunikacija na Internetu. Pojavom interneta razvile su se društvene mreže kakve danas poznajemo, koje su omogućile političarima analiziranje povratne informacije koje će dobiti kroz komentare i angažiranost njihovih birača. Svaka od analiziranih stranaka bila je aktivna na društvenim mrežama tijekom izborne kampanje, dok su one najaktivnije polučile i bolje rezultate na parlamentarnim izborima. Niti jedna od stranaka nije vodila negativnu kampanju, no ipak su parlamentarne izbore zasjenile rasprave između Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića, što se moglo zaključiti iz analiziranih objava. HDZ i Domovinski pokret imali su najsličnije objave, dok su se SDP, Most i Možemo! trudili imati što atraktivnije i interaktivnije objave kako bi potaknuli angažiranost građana što i je jedan od ciljeva političke komunikacije na internetu.