Od leukemije obolijeva na godinu prosječno 30 od 100 000 djece u dobi do 14 godina. Pretežno obolijevaju djeca između 2. i 7. godine života, a maksimum je učestalosti oko 4. godine. Bolest je nešto češća u dječaka nego u djevojčica. Najčešće maligne bolesti djece jesu leukemije (25-30% svih zloćudnih bolesti u djece). Prema stupnju zrelosti stanica dijele se na akutne (AL) i kronične (CL) leukemije. U Europi i SAD-u, više od 75% leukemija su akutne limfatične (ALL), 20% akutne mijeloične, < 0,5% akutne nediferencirane (AUL), akutna miješana (mixed-lineage), akutna bifenotipska leukemija, a oko 3% su kronične leukemije (ponajprije kronična mijeloična leukemija (CML) adultni tip i juvenilna mijelomonocitna leukemija (JMML). Katkad se leukemija pojavljuje već u trenutku rođenja ili ubrzo nakon njega - urođena leukemija - koja može biti ili akutna limfatična ili akutna mijeloična leukemija. Simptomi leukemije posljedica su infiltracije krvotvornog tkiva i drugih organa leukemijskim stanicama. Dijete je anemično, a zbog trombocitopenije ima petehijalna krvarenja po koži i sluznicama ili epistaksu. Budući da su normalni leukociti zamijenjeni leukemijskim blastima, povećana je osjetljivost prema infekcijama. Medicinska sestra mora poznavati sve potrebe dječjeg razvoja kako bi mogla pravilno utvrditi potrebe djeteta i probleme koji se pojavljuju i neprestano mijenjaju, te planirati zdravstvenu njegu djeteta. Medicinska sestra ima važnu ulogu u radu s djecom oboljelom od leukemije pri provedbi hematoloških dijagnostičkih postupaka i primjeni lijekova te samom načinu primjene terapije. Svi postupci medicinske sestre u njezi usmjereni su na rješavanje djetetovih problema kao što su sprječavanje infekcije, sprječavanje ozljeda i sprječavanje hospitalizma, potreba za pojačanom higijenom, osiguravanje prehrane, palijativne skrbi i ublažavanje boli. Medicinska sestra također ima važnu ulogu u provedbi zdravstvenog odgoja i psihološke podrške, kako djece tako i roditelja.