Epilepsija je jedna od najučestalijih neuroloških bolesti, a osim toga i jedna od najstarijih poznatih bolesti. Kroz povijest se spominje mnogo definicija epilepsije, ali se promjena u pristupu epilepsiji dogodila tek u 19. stoljeću kad je J. H. Jackson protumačio epileptični napadaj kao izraz prekomjerne aktivacije moždanog tkiva. Danas postoji izuzetno velik broj kliničkih oblika epilepsije, a razlikuju se s obzirom na očuvanje/gubitak svijesti, trajanje napadaja itd. Tijekom napadaja može se javiti grčenje mišića, smetnje osjeta, vida, njuha, sluha, kao i djelomični ili potpuni poremećaj svijesti. Samu pojavu epileptičkih napadaja može isprovocirati premalo sna, uživanje alkohola ili opojnih droga, stres, bljeskajuća svjetlost pri gledanju televizije. Zato je važno dovoljno spavati, izbjegavati stres, opuštati se uz odgovarajuću glazbu, šetnje, vježbe disanja i primjerene slobodne aktivnosti. Većina bolesnika s epilepsijom danas je stigmatizirana zbog predrasuda okoline u kojoj žive. Zbog toga se osjećaju nelagodno, diskriminirani su i doživljeni kao manje vrijedni članovi zajednice. Često taje svoju bolest jer nailaze na nerazumijevanje i izoliranost. Uzroci tome su isključivo strah i neznanje okoline. Ovim istraživanjem se željelo utvrditi kakvo je stanje vezano uz razlike u stavovima prema oboljelima od epilepsije. U istraživanju je ukupno sudjelovao 151 ispitanik svih studijskih smjerova na Sveučilištu Sjever. Istraživanjem se nastojalo ustanoviti prisutnost predrasuda prema oboljelima, te postojanost razlika među ispitanicima u odnosu na studijski smjer. U dobivenim rezultatima vidljiva su odstupanja u usporedbi odgovora. Studenti drugih studijskih smjerova potvrdno odgovoraju na pitanje koje se tiče školovanja oboljele djece, točnije, veliki dio njih smatra da djeca oboljela od epilepsije trebaju pohađati specijalne škole. Također, nisu pokazali razumijevanje ni u pitanju koje se tiče napadaja epilepsije na radnom mjestu, zbog toga što smatraju da osoba koja doživi napadaj na radnom mjestu zaslužuje prekid radnog odnosa, što također može biti pokazatelj predrasuda prema oboljelima. Isto je vidljivo i u sljedećem pitanju, koje se dotiče seksualnog života oboljelih, gdje se također mnogo više studenata Sestrinstva složilo s tvdnjom da oboljele osobe mogu imati normalan seksualni život, za razliku od studenata ostalih studijskih smjerova. Studenti ostalih studijskih smjerova odgovorima su pokazali da imaju određene predrasude prema oboljelima, a osim toga smatraju i da epilepsija utječe na kvalitetu života oboljelih (za razliku od studenata Sestrinstva). Istraživanje je pokazalo da studenti Sestrinstva imaju pozitivnije stavove prema oboljelima, u odnosu na druge studijske smjerove. Takvim rezultatima pridonjeli su prije svega učenje, rad, iskustvo i znanje stečeno odslušanim kolegijima na Sveučilištu Sjever.