Parkinsonova bolest je progresivno neurološko stanje koje narušava sposobnost pokreta te je prepoznata kao poremećaj kretanja. Pripada skupini neurodegenerativnih bolesti, uzrokovana je degeneracijom neurona u supstanciji nigri. Bolest se obično polagano razvija pa može proći i nekoliko mjeseci, a i godina prije nego bolesnik primjeti da ima tegoba. Dijagnoza se postavlja klinički. Na Parkinsonovu bolest treba posumnjati u bolesnika s karakterističnim tremorom u mirovanju, smanjenom pokretljivošću ili rigiditetom. Za sada nema lijeka koji bi bolest potpuno zaustavio. Ciljevi liječenja su utjecati na simptome i na njihovo ublažavanje. Parkinsonova bolest posebno zahtjeva pravilnu i uravnoteženu prehranu kako bi se postigla zadovoljavajuća razina energije i bolji učinak lijekova. Demencija je česta komplikacija Parkinsonove bolesti. Bolest nizom simptoma direktno narušava kvalitetu života, ali i socijalnu uključenost bolesnika. Premda trenutno postoji više modela njege, najčešće medicinske sestre/tehničari rade iz monodisciplinarnog ili konzultantskog kuta gledanja. Zdravstvena njega bolesnika jedan je od važnih čimbenika u procesu skrbi za oboljelog od Parkinsonove bolesti, a mora biti dobro isplanirana i individualizirana (prilagođena bolesniku i njegovim potrebama). Zdravstvena njega bolesnika zahtijeva holistički pristup, a usmjerena je na zadovoljavanje njihovih potreba, sprječavanje komplikacija, dugotrajnije očuvanje samostalnosti te edukaciju bolesnika i njegove obitelji.