Ovim diplomskim radom nastoji se prikazati trenutno stanje i potencijal planinarenja kao selektivnog oblika turizama u Hrvatskoj Rad je izrađen korištenjem stručne literature kako bi se objasnili osnovni pojmovi u turizmu. Tako je prikazana klasifikacija turizma prema odabranim primjerima te istaknuta važnost selektivnih oblika turizma u suvremenim turističkim kretanjima. Objašnjeno je turističko tržište kroz njegove komponente – purističku ponudu, turističku potražnju i turističke trendove. Istaknuti su temeljni čimbenici utjecaja na turističku ponudu i turističku potražnju i njihova glavana obilježja koja je potrebno poznavati prilikom osmišljavanja turističkog proizvoda. Predstavljeni su bitni trendovi na turističkom tržištu koji su bitni kako bi se emitivne i receptivne zemlje mogle što brže i bolje prilagoditi promjenama. Turistička ponuda objašnjena je kroz neke svoje temeljne komponente važne za tematiku rada: resurse i atrakcije, prostor kao čimbenik razvoja turizma i njegova zaštita te slobodno vrijeme i dokolica koji su neophodne pojave za uključivanje u turistička kretanja. Rad predstavlja aktivnosti u planinama te temeljne pojmove planinarenja koje se može promatrati kao sport, dio kulture i oblik turizma. Predstavljena je planinarska infrastruktura koja je neophodna za kvalitetno odvijanje planinarskih aktivnosti, tako su pojašnjeni pojmovi planinarskih putova, markacija, obilaznica, planinarskih domova, kuća i skloništa. Planinarenje u Hrvatskoj kao dio turističke ponude obrađeno je kroz pregled prirodnih i geografskih obilježja hrvatskih planina, zaštićene prirode, istaknutih planinarskih destinacija, penjačkih, speleoloških i turno-skijaških mogućnosti u hrvatskim planinama te planinarske infrastrukture koja obuhvaća planinarske putove, obilaznice i objekte. Planinarstvo u Hrvatskoj kao organizirani oblik bavljenja planinarenjem predstavljeno je kroz kratak povijesni pregled i način organizacije kroz planinarske udruge, saveze, stanice vodiča i Hrvatsku gorsku službu spašavanja, a sve pod krovnom organizacijom – Hrvatskim planinarskim savezom. Da bi se bolje približile prirodne ljepote i turistički potencijal planinarskih destinacija, prikazana su dva odabrana primjera – Kalnik i Nacionalni park Paklenica. Planinarenje u Hrvatskoj kao dio turističke potražnje prikazano je kroz pregled malobrojnih dostupnih sekundarnih podataka i provođenje vlastitog istraživanja. Istraživanje je provedeno u svrhu dobivanja što boljeg uvida u strukturu turističke potražnje za planinarskim sadržajima, a uključilo je 323 ispitanika. Istraživanjem su dobiveni primarni podaci o boravku i aktivnostima u prirodi, posjećenosti i zadovoljstvu posjetitelja planinarskih odredišta te njihova očekivanja spram turističke ponude. Na temelju dobivenih podataka, donesen je zaključak.