Down sindrom ili trisomija kromosoma 21 predstavlja jednu od najčešćih kromosomopatija. U tjelesnim stanicama čovjeka nalaze se 46 kromosoma, odnosno po 23 para kromosoma. Kod Down sindroma, koji nastaje zbog pogrešnog razvrstavanja kromosoma tijekom stanične diobe spolnih stanica, prisutan je jedan kromosom više. Dijagnostika Down sindroma moguća je još tijekom trudnoće. Ultrazvučnim pregledom, analizom hormona, probirom seruma majke, te konačnom potvrdom uz pomoć amniocenteze i kariotipizacije. Kod djece s Down sindrom zbog viška genetskog materijala prisutni su razni poremećaji, vidljivi kako mentalno, tako i fizički. U najčešće fizičke karakteristike Down sindroma pripadaju smanjen opseg glave, epikantus, hipertelorizam, mala usta i nos, klinodaktilija, te brazda na dlanovima koja se proteže iznad četiri prsta. Nerijetka je pojava da dijete ima razne druge poteškoće i poremećaje, primjerice prisutnost srčanih mana, neurološke poremećaje, promjene na probavnom sustavu, sklonost infekcijama i sl. Medicinska sestra osim što ima ulogu već pri dijagnostici Down sindroma, ima i vrlo važnu ulogu u edukaciji i informiranju roditelja, samih osoba s dijagnozom Down sindroma i cjelokupne populacije. Vrlo je važno da medicinska sestra svojim znanjem i djelovanjem umanjuje prisutnost predrasuda u svrhu održavanja, odnosno unaprjeđenja kvalitete života osoba s Down sindromom. Upravo činjenica o raširenosti predrasuda o osobama s Down sindromom predstavljala je inicijalnu ideju o istraživanju stavova i mišljenja koji prevladavaju u populaciji. U istraživanju provedenom tijekom izrade rada sudjelovalo je 88 sudionika, u periodu od 16. lipnja do 8. kolovoza 2018. godine. Cilj istraživanja bio je ispitati i analizirati mišljenja i stavove populacije o osobama s dijagnozom Down sindroma. Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom sastavljenim od 14 pitanja, kojima se osim općih podataka (dob, spol, obrazovanje), nastojalo utvrditi mišljenja, znanje i stavove populacije o osobama s Down sindromom.