Ţene u sferi poduzetništva su u manjini, zbog socijalnog, ekonomskog i politiĉkog nepovoljnog poloţaja u odnosu na muškarce. Ţene obavljaju dvije trećine posla u svijetu, no privreĊuju svega jednu desetinu svjetskog dohotka, a posjeduju manje od jedan posto svjetskih dobara. Nejednakosti spolova na trţištu rada i poduzetništva, povezani su s nejednakim mogućnostima za obrazovanje i usavršavanje, što se dalje proteţe na to koliko ţene sudjeluju u poslu, na njihov izbor zanimanja i mogućnosti napredovanja. Promjena socijalnih paradigmi radikalno je promijenila i ravnoteţu moći izmeĊu ţena i muškaraca kako u društvu opće, tako i u poduzetništvu. Pojam poduzetništvo ne obiljeţava spol poduzetnika pa nema ni muškog ni ţenskog poduzetništva. Moţe se govoriti o razlikama izmeĊu poduzetnika i poduzetnice. Pravilan izraz je „ţene u poduzetništvu“ ili „poduzetnice“. U hrvatskom gospodarstvu zapaţa se sve veća zastupljenost ţena, što je vrlo pozitivna tendencija, jer je tome gospodarstvu potrebno što više kvalitetnijih, struĉnih i obrazovanih ljudi, bez obzira na spol. Ţene koje ulaze u svijet poduzetništva postiţu svoj osobni razvoj, no taj proces ovisi o funkcionalnom podruĉju, odnosno o vrsti djelatnosti, jer razliĉite djelatnosti osiguravaju razliĉite mogućnosti za brţi razvoj poduzetništva kod ţena. Nejednakost ţena dugo je vremena aktualno pitanje i problem bez obzira na toliki napredak društva i tehnologije. Posljedice nejednakosti ţena kroz povijest ostavile su dubok trag i štetu jer su se u obliku stereotipa ukorijenile u kulturu i društvo te narušile vlastite stavove o mogućnostima kod ţena. Ţene tako u svijetu poduzetništva bivaju marginalizirane. Hrvatska je u odnosu na zemlje Europske unije ipak nešto slabija po pitanju osiguranja preduvjeta razvoja poduzetništva u ţena. Ţenska poduzeća karakteriziraju neke drugaĉije osobine u odnosu na ona koja osnivaju muškarci. Ţene su tako više usmjerene na timski rad, cijene i uvaţavaju mišljenja svojih zaposlenih te osluškuju potrebe i stavove, kao i potencijalne ciljeve drugih zaposlenika. Susreću se s preprekama s kojima se muškarci i ne susreću tako ĉesto. Obiĉno imaju problema s bankarima koji ih ne shvaćaju ozbiljno, a ĉesto spadaju u kategoriju riziĉnih klijenata tako da su to stvari koje se moraju promijeniti. Kod ţena poduzetnica je takoĊer prisutno dobro voĊenje poduzetništva, ljubaznost i naporan rad što ih podiţe na znaĉajniju razinu od one kod muških poduzetnika. Trendovi sve veće ukljuĉenosti ţena u poduzetniĉke vode te prihvaćanje ţena u poslovnom svijetu je vidljivo i kreće se u pozitivnom smjeru.