Distribucija i logistika su u 21. stoljeću glavni pokretači gospodarskih aktivnosti. Kako se povećava broj ljudi u urbanim sredinama, tako postaje sve veći izazov opskrbiti tu istu urbanu sredinu s dovoljno resursa za normalan život. Osim distribucijskih i logističkih problema, logističari moraju misliti i na održivi razvoj i osmišljavati načine kako uz što manje zagađenje okoliša obaviti posao. Tu se otvaraju vrata za pametne solucije u velikim gradovima koje uvelike olakšavaju funkcioniranje sustava. Pametni gradovi i pametna rješenja za neke od problema leže u internet stvarima čija tehnologija omogućuje automatsku komunikaciju između pametnih uređaja i time se uklanja određena odgovornost s čovjeka. No, postoje mišljenja kako je moderna tehnologija koja olakšava život i povećava njegovu kvalitetu ujedno i koruptivna, odnosno da prikuplja prevelik broj korisničkih podataka. Na pragu ovog, uvode se nove tehnološke značajke u tramvajski promet koji je sam po sebi održiv. Tramvajski sustav se pokušava automatizirati, u što se odlično uklapa i sam teretni tramvajski prijevoz. Primjeri teretnog tramvajskog prijevoza mogu se pronaći u nekoliko europskih gradova kao što su Dresden i Zurich, dok se u nekoliko gradova pokušao uvesti. Kada se govori o Zagrebu, glavni grad Republike Hrvatske ima preduvjete za uvođenje teretnog tramvajskog prijevoza kojima je potrebna određena dorada da bi sustav funkcionirao bez problema.