U Isusovim prispodobama i poukama pronalazimo korijene hospicijskog duha, već tada kreće briga za nemoćnog čovjeka. Sveobuhvatnu brigu za bolesne koji više ne reagiraju na postupke liječenja nazivamo palijativnom skrbi. Palijativna medicina ne odgađa niti ubrzava smrt, ona promiče život, a umiranje smatra normalnim procesom. Glavni cilj ovog istraživanja koje je provedeno na području Republike Hrvatske na tri razine zdravstvene zaštite primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj prvenstveno je bio ispitati i prikazati znanje medicinskih sestara/tehničara o palijativnoj skrbi. Korišten je PCQN anketni upitnik, distribuiran u papirnatom obliku s priloženim pristancima za sudjelovanje u istraživanju. Istraživanje je bilo anonimno. Upitnikom koji je bio namijenjen medicinskih sestrama/tehničarima ispitivalo se znanje o palijativnoj skrbi. Istraživanje je uključilo 150 sudionika, 136 žena (90,7%) i 14 muškaraca (9,3%). Dobivenim rezultatima ovog istraživanja provedenog na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite u kojem su sudjelovali medicinske sestre/tehničari nalazimo značajnu razliku u znanju, što je poražavajuće s obzirom na brojne edukacije o palijativnoj skrbi. Značajan nedostatak ovog istraživanja je nedovoljan broj sudionika muškog spola 14(9,3%) za usporedbu znanja po muškom/ženskom spolu, te nedostatan broj visokoobrazovanih medicinskih sestara za usporedbu znanja po stupnju obrazovanja. Svrha ovoga rada je utvrditi znanja o palijativnoj skrbi, na temelju čijih rezultata bi se mogao organizirati veći broj edukacija te osvijestiti medicinske sestre / tehničare o važnosti palijativne skrbi i ostvariti bolju suradnju između zdravstvenih i ne zdravstvenih djelatnika koji sudjeluju u pružanju palijativne skrbi.