| Abstract | Neformalni njegovatelji su ljudi svih dobi koji pružaju skrb (najčešće neplaćenu) osobi s kroničnom bolešću, invaliditetom ili bilo kojom drugom potrebom za dugotrajnom njegom izvan formalnog ili profesionalnog konteksta. Neformalni njegovatelji najčešće su osobe bliske primatelju dugotrajne skrbi. Najčešće su to supružnici i partneri, zatim slijede djeca te unuci, pa braća i sestre, prijatelji ili susjedi. Uloga neformalnog njegovatelja uključuje pomoć pri kućanskim poslovima, pomoć u samozbrinjavanju i mobilizaciji, pružanje emocionalne podrške, održavanje socijalnih veza, zdravstvenu njegu, zagovaranje i koordinaciju skrbi itd. U Europi, 80% dugotrajne skrbi pružaju neformalni njegovatelji, no službeni broj neformalnih njegovatelja u RH je nepoznat, tj. podaci nisu dostupni, ali ta brojka procjenjuje se na oko 460.000 osoba. Postoje mnogobrojni sustavi podrške neformalnim njegovateljima koji se koriste u većini država članica Europske Unije, kao što su razne novčane naknade, status njegovatelja, dopust za njegu, fleksibilno radno vrijeme, psiho-socijalni te edukativni programi, grupe za podršku, privremena skrb radi predaha itd., no većina ovih sustava podrške se ne primjenjuje i u Republici Hrvatskoj.
U svrhu pisanja završnog rada provedeno je istraživanje u obliku anketnog upitnika. Ciljevi istraživanja bili su ispitati utjecaj uloge njegovatelja na vlastito zdravlje, sustave podrške koje neformalni njegovatelji (ne) koriste te učestalost i područja pružanja skrbi osobi starije životne dobi. U istraživanju je sudjelovalo 64 neformalnih njegovatelja s područja Međimurske i Varaždinske županije. Rezultati istraživanja pokazuju da je velika većina (93,8%) sudionika ženskog spola, i to najčešće udanih, zaposlenih na puno radno vrijeme sa završenom srednjom školom. Prosječna dob njegovanih osoba je između 75 i 84 godine. Najveći postotak sudionika (41,9%) su djeca njegovanih osoba, dok 77,1% sudionika živi u istom kućanstvu s osobom o kojoj brinu, a neformalni njegovatelji su u ovoj ulozi najčešće više od 5 godina (32,8%). Aktivnosti u kojima sudionici najčešće pružaju pomoć su hranjenje, priprema jela i promjena pelena/uložaka. Čak 57,8% sudionika nema pomoć druge osobe u pružanju skrbi, dok 42,2% njegovanih osoba ne prima nikakvu dodatnu pomoć/usluge, a najčešće korištene usluge su zdravstvena njega u kući (28,1%) i novčane naknade (35,9%). Uloga njegovatelja uzrokuje stres kod 70,3% sudionika, a najčešći uzrok je velika odgovornost (66,7%). Sudionici tvrde da uloga njegovatelja ima utjecaj na njihovo zdravlje u obliku fizičke iscrpljenosti/umora, osjećaja depresije/tuge, nedostatka koncentracije, osjećaja zarobljenosti, nedostatka vremena, ali i u obliku ponosa, duševnog mira i zadovoljstva. |
| Abstract (english) | Informal carers are people of all ages who provide care (usually unpaid) to a person with a chronic illness, disability or any other need for long-term care outside a formal or professional context. Informal carers are most often people close to the recipient of long-term care. Most often, they are spouses and partners, followed by children and grandchildren, then siblings, friends or neighbors. The role of the informal caregivers includes help with household chores, self-care and mobilization assistance, providing emotional support, maintaining social ties, health care, advocacy, care coordination etc. In Europe, 80% of long-term care is provided by informal carers, but the official number of informal carers in Croatia is unknown, i.e., the dana is not available, but that number is estimated at about 460,000 people. There are many support systems for informal carers used in most EU member states, such as various cash benefits, carer status, care leave, flexible working hours, psychosocial and educational programs, support groups, temporary respite care, etc., but most of these support systems are not applied in the Republic of Croatia.
For the purpose of writing this final paper, a survey was conducted in the form of a questionnaire. The objectives of the study were to examine the impact of the role of carers on their own health, support systems that informal carers (do not) use, and the frequency and areas of care in which informal carers provide assistance for the elderly. In the research participated 64 informal carers from the area of Međimurje and Varaždin counties. The results of the research show that the vast majority of participants (93,8%) are female, mostly married, are full-time employees with a high school diploma. The average age of cared for persons is between 75 and 84 years. The largest percentage of participants (41,9%) are children of cared for persons, 77,1% of participants live in the same household with the person they care for, while the informal caregivers are in this role most often (32,5%) for more than 5 years. Activities in which participants most often provide assistance are feeding, preparing meals and changing diapers/pads. As many as 57,8% of participants do not have the help of another person in providing care, while 42,2% of cared for persons do not receive any additional help/services, but the most commonly used services are home health care (28,1%) and cash benefits (35,9%). The role of caregiver causes stress in 70,3% of participants and the most common cause is high responsibility (66,7%). Participants claim that the role of caregiver has an impact on their health in the form of physical exhaustion/fatigue, feelings of depression/sadness, lack of concentration, feelings of captivity, lack of time, but also in the form of pride, peace of mind and contentment. |
