U razdoblju koje je trajalo više od sto godina zabilježena su dva svjetska rata, građanski ratovi, revolucije, krize i pandemije. Čini se da je široka svijest o financijskoj povijesti povezana s ekstremnim događajima na tržištu. Tijekom Velike depresije i Velike recesije razdoblja tržišta euforije popratio je nagli pad cijena, puknuće balona hipotekarnih kredita i visoka volatilnost tržišta kapitala. Važno je napomenuti i energetske krize jer je nedostatak zaliha fosilnih goriva doveo do nestašica energije, a samim time i do pada gospodarske aktivnosti na globalnoj razini. Ovaj rad se bavi pregledom velikih globalnih financijskih kriza i njihovim utjecajem na performanse tržišta kapitala, prvenstveno u SAD-u kao najjačem i najstarijem tržištu. Pregled je dat i za puno manje i mlađe, hrvatsko tržište kapitala. Također, tu je i pitanje utjecaja fiskalnih i monetarnih politika koje su kao vrlo važan alat u održavanju financijske stabilnosti korištene u svladavanju posljedica kriza. Njihov utjecaj je značajniji u novije vrijeme, nakon Velike recesije, pa sve do danas. Nova vrsta opasnosti za tržišta kapitala, pandemija korona virusa, pojavila se u svijetu već krajem 2019. godine i zadala je velike brige investitorima koji nisu odmah shvatili koliki će to utjecaj imati na njihove investicijske portfelje. U usporedbi sa gore navedenim velikim globalnim financijskim krizama, pandemija korona virusa nije imala toliko jak utjecaj na pad vrijednosti tržišta kapitala, s obzirom da su se tržišta relativno brzo prilagodila i oporavila, a neka čak i ostvarila veće dobitke. Da bi investitori smanjili rizik od gubitaka na tržištima, većina ekonomskih i financijskih stručnjaka preporuča diverzifikaciju portfelja između disperziranih geografskih područja i različitih klasa investicijske imovine.