Definicije forenzičke psihijatrije razlikuju se, no njezina se suština odnosi na procjenu i liječenje osoba s mentalnim poremećajima koje pokazuju antisocijalno ili nasilno ponašanje. Forenzička psihijatrija preklapa sa pravom, kaznenim pravosuđem i kliničkom psihologijom. U hrvatskom zakonodavstvu osoba mora biti ubrojiva da bi mogla biti proglašena krivom za počinjenje nekog kaznenog djela. Je li neka osoba ubrojiva ili ne, procjenjuje psihijatar vještak i o tome obavještava nadležni sud, koji u skladu s tom procjenom donosi odluku. Ako se osoba proglasi neuračunljivom onda ona ne može snositi kazneno-pravne sankcije, ali sud može propisati obvezno psihijatrijsko liječenje ili prisilnu hospitalizaciju. Forenzički bolesnici su osobe koje su počinile kazneno djelo ali nisu krive jer su kazneno djelo počinile zbog duševne bolesti, te im je propisano psihijatrijsko liječenje. Članovi terapijskog tima koji provode najviše vremena uz forenzičke bolesnike su medicinske sestre I tehničari, stoga oni imaju veliku ulogu u liječenju forenzičkih bolesnika. Stavovi studenata sestrinstva prema forenzičkim bolesnicima obrađeni su kroz istraživanje provedeno online anketnim upitnikom pod nazivom „Stavovi studenata sestrinstva prema forenzičkim bolesnicima“. Istraživanje je provedeno na sveukupno 150 studenata prve, druge i treće godine studija. Cilj istraživanja bio je ispitati postoji li razlika u stavovima studenata na različitim godinama istog studija prema forenzičkim bolesnicima. Ispitana su različita mišljenja i stavovi prema forenzičkim bolesnicima. Tijekom studiranja s pojmom forenzički bolesnik bila je upoznata treća godina studija, što je vezano s tim da se kolegij Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika te kolegij Psihijatrija i mentalno zdravlje provodi na trećoj godini. Prva i druga godina studija u velikom postotku ne bi voljela imati kontakt s forenzičkim bolesnicima. Mišljenja su poprilično ujednačena s obzirom na godinu studiranja.