| Abstract | ZOONOZE- grčki zoon - životinja i nosos - bolest su grupa zaraznih bolesti
koje su zajedničke ljudima i nekim životinjama, a mogu prelaziti sa životinja
na ljude i obrnuto.
Čovjek je već davno uočio da se neke bolesti prenose s domaćih životinja na
ljude. Proučavanje uzročnika moguće je posljednjih stotinu godina , tek
nakon otkrića mikroskopa. Virchow je prvi uveo pojam zoonoza za bolesti
domaćih životinja koje se prenose na čovjeka.
Uzročnici kruže među životinjama i samo se povremeno prenose ... More i na
čovjeka. Čovjek se može zaraziti ugrizom ili ogrebotinom, kontaktom sa
slinom, izmetom, mokraćom i putem hrane. Glavni rezervoar za širenje
opasnih zoonoza su glodari, šumski miševi i voluharice.
Zoonoze mogu biti posebno opasne za bebe i djecu, trudnice, starije osobe,
te za ljude s oslabljenim imunološki sustavom. Svake godine milijuni ljudi
obole zbog zoonoza porijeklom od hrane. Zoonoze su poznate kroz mnoga
stoljeća, a do danas ih je opisano preko 200.
Kao patogeni organizmi koji mogu biti uzrokom pojave zoonoza najčešće se
navode organizmi mikroskopske veličine poput virusa, bakterija, parazita,
gljivica ili drugih nekonvencionalnih uzročnika poput priona. Najčešće su,
ipak, zoonoze uzrokovane bakterijama među kojima, kao značajnije valja
navesti Salmonellu i Campylobacter. Glavni simptomi kod zoonoza
uzrokovanih navedenim bakterijama su: povišena temperatura, dijareja,
bolovi u trbuhu, slabost i mučnina.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (eng. World Health
Organization – WHO) oko 75% novih bolesti koje su pogodile ljude u zadnjih
desetak godina uzrokovano je patogenim organizmima koji potječu od
životinja ili od proizvoda životinjskog podrijetla. Velik broj tih bolesti imaju
potencijal za širenje na različite načine i na velike udaljenosti te vrlo lako
mogu postati globalni problem.
Pojedine se zoonoze, poput bjesnoće, bruceloze, lišmanioze i ehinokokoze
kontinuirano pojavljuju u većem broju zemalja, posebice u zemljama u
razvoju u kojima pogađaju najsiromašnije dijelove ljudske populacije,
uzrokujući velik broj oboljenja, koji se godišnje mogu iskazati u milijunima, od
kojih velik broj ima i smrtan ishod.
Dodatno, važnije zoonoze utječu na efikasnu proizvodnju hrane životinjskog
podrijetla i stvaraju zapreke i međunarodnoj trgovini životinja i proizvoda
životinjskog podrijetla te se stoga može ustvrditi da imaju važan utjecaj na
socioekonomski razvoj.
Većina odraslih osoba s kompetentnim imunosnim sustavom su uglavnom
otporne i vrlo rijetko obolijevaju od zoonoza.
Najugroženije su osobe koje dnevno dolaze u dodir s životinjama , one
osjetljivije na infekciju i bez prikladnih higijenskih navika. Unutar ove skupine
svrstavaju se djeca i starije osobe kao i one sa oslabljenom imunosti.
Trudnice su uvrštene u skupinu najvećeg rizika jer nose plodove koji su
osobito osjetljivi na listerije, toksoplazme i klamidije. U posebno rizičnu
skupinu uvršteni su i oboljeli od AIDS-a, kao i pacijenti na kojima je
provedena parcijalna splenektomija odnosno oni koji dobivaju steroide
produženog djelovanja.
Zbog prirode posla veterinari su osobito ugroženi bolestima čiji uzročnici
ulaze kroz ugrizne rane, ogrebotine ali i ubodne rane. Zbog izražene
globalizacije veterinari su prepoznati i kao rizična skupina za emergentne i
reemergentne zoonoze, a ne treba zanemariti ni veliku mogućnost zaraze
egzotičnim patogenima podrijetlom od neobičnih kućnih ljubimaca koji su
svakim danom sve češći pacijenti. Less |
