Za zaštićena područja i/ili područja ekološke mreže u Republici Hrvatskoj sastavljaju se planovi upravljanja koji planiraju aktivnosti i određuju smjernice kojima se nastoje očuvati njihovi lokaliteti odnosno staništa određenih vrsta i stanišnih tipova. Izrađuju ih državne ili županijske ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode. U izradi sudjeluju i predstavnici nadležnih lokalnih institucija (gradovi, općine, županije), te državnih institucija (nadležno ministarstvo, agencije). Budući da planovi podrazumijevaju mjere i aktivnosti koje će dugoročno utjecati na određeno područje i pridonositi očuvanju njegovih prirodnih vrijednosti, isti moraju biti u skladu sa zakonima. Izrađen i od strane nadležne institucije donesen plan, postaje službeni dokument ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na osnovu kojeg se njime dugoročno uspješno upravlja. Osima mjera i aktivnosti, donosi i upute i način osiguravanja i usmjeravanja financijskih sredstava za njihovo ostvarenje, kao i ljudskih resursa. U ovom radu u teorijskom dijelu, opisano je kako se i zašto plan upravljanja izrađuje, tko ga izrađuje, te kako se donosi i što on znači zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže. U praktičnom dijelu predstavljen je prijedlog Plana upravljanja zaštićenim područjem ekološke mreže Zovje u sklopu kojeg se nalazi spomenik prirode Livade u Zovju kod Đelekovca, za koje plan upravljanja još nije izrađen, odnosno donesen. Ovo područje je Odlukom Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije zaštićeno 2000. godine te predstavlja jedno od 16 zaštićenih dijelova prirode na području Koprivničko-križevačke županije. Povod zaštite ovog područja je to što predstavlja jedno od rijetkih staništa dviju vrsta leptira livadnih plavaca, veliki livadni plavac (lat. Maculicea teleius) i zagasiti plavac (lat. Maculinea nausithous) koji pripadaju najugroženijim vrstama danjih leptira u Europi.