Društvene znanosti s orijentacijom na psihologiju, podarile su jedinstven pregled spektra potreba svakog pojedinca: fiziološke potrebe, potreba za sigurnošću, potreba za ljubavi i pripadanjem, potreba za poštovanjem te samoaktualizacijom. U tom kontekstu, ovaj završni rad se oslanja na teoriju koristi i zadovoljenja potreba u cilju istraživanja razloga zašto pojedinci (medijska publika) radije biraju neki medij u odnosu na drugi. U središte problematike stavljen je koncept današnjeg shvaćanja medijske publike, u sukusu interaktivnosti, sinkronosti i konzumacije sadržaja na zahtjev. Temeljem pregleda literature, ovaj ispituje motive hrvatske medijske publike – generacije „Z“ i „Y“ u praćenju stvarnih i virtualnih kreatora sadržaja na društvenim mrežama. Na namjernom uzorku (N=133), u radu je korišten mješoviti metodološki instrumentarij: online anketni upitnik, kojim su se ispitale uobičajene navike, odnosno razlozi praćenja stvarnih i virtualnih kreatora sadržaja na društvenim mrežama te glavne razlike u motivima. Jednako tako, nastojala se ispitati upoznatost ispitanika s konceptom virtualnih kreatora sadržaja te stupanj povjerenja medijske publike (dviju generacija) u stvarne i virtualne kreatore sadržaja. Provedeno istraživanje na ovom uzorku ispitanika pokazalo je kako pojedinci svakodnevno koriste društvene mreže (98,5%), a najkorištenija društvena mreža jest Instagram (46%). Pripadnici dviju navedenih generacija, u velikom omjeru prate stvarne kreatore sadržaja na društvenim mrežama, dok omanji postotak ispitanika prati virtualne kreatore sadržaja. Prema kategorizaciji Katz, Gurevitch i Haas (1973), pripadnici generacija „Z“ i „Y“ uglavnom prate stvarne kreatore sadržaja zbog podmirivanja kognitivnih i afektivnih potreba, te eskapističke dimenzije, dok su razlozi za praćenje virtualnih kreatora sadržaja uglavnom kognitivne funkcije, primjerice potrebe za informiranjem. Osim toga, medijska publika više vjeruje stvarnim nego li virtualnim kreatorima sadržaja (46,2%). Ovaj završni rad može poslužiti kao mali doprinos u istraživanjima teorije koristi i zadovoljenja potreba na suvremene motive medijske publike u kontekstu praćenja stvarnih i virtualnih kreatora sadržaja na društvenim mrežama i to u smislu uvida u navike i rutine medijske publike odabranih generacija.