Terorizam je danas globalni problem, a društvo kao cjelina nema adekvatan odgovor na ovaj rat terora. Teroristička propaganda stvorila je atmosferu u kojoj se pojedinac ne osjeća slobodno i sigurno. Strah od terorizma uvukao se u sve pore društva. Razvoj tehnologije naznačio je i novo doba terorizma. Komunikacija je razvojem interneta olakšana te je sigurnosnim službama teže ući u trag terorista jer se njihova komunikacija najčešće odvija preko društvenih mreža. Razvoj terorističke propagande na internetu pokrenuo je i novi trend u terorizmu – uključivanje žena u terorističke akcije. Dok je kod nekih žena motivacija prvenstveno emocionalna, primjer čečenskih žena samoubojica pokazuje kako su često izmanipulirane i izdane od vlastite obitelji. Terorističke organizacije u svoje redove regrutiraju prosječne žene kako ih sigurnosne službe ne bi otkrile. Ovaj fenomen suvremenog terorizma – pojava žena teroristkinja, označio je novo doba terorizma, ali i novo doba ravnopravnosti spolova u islamskom svijetu. Al-Kada je od svojih početaka ženama spočitavala nedovoljnu angažiranost u džihadu, a danas su upravo žene na nekim ključnim položajima u ovoj terorističkoj organizaciji. Još jedan fenomen suvremenog terorizma jest medijsko praćenje terorizma. Teroristi su posljednjih godina svjesni moći masovnih medija i nastoje ih maksimalno iskoristiti za zastrašivanje, propagandu, postizanje političkih ciljeva, ali i pokazivanje svoje snage. Od svih medija, upravo su internet i njegov razvoj najviše pogodovali umrežavanju terorističkih skupina i planiranju terorističkih napada. Medijsko praćenje terorizma nemoguće je sagledati izvan konteksta medijskog spektakla. U slučajevima terorizma koji sa sobom nose i širenje panike i histerije, čini se neizbježnim da se dio te histerije prenese i u medijsko praćenje na koje utječu brojni faktori. Medijski rat za publiku koji je eksplodirao pojavom brzorastućih medija na internetu sa sobom je u mainstream medije donio i senzacionalizam kakav je dotad bio rezerviran samo za tabloide. Jasno je da se teroristički napadi kao masovne tragedije s kojima se ljudi globalno poistovjećuju odlično uklapaju u taj obrazac. Vrijedi to i za hrvatske medije koji djeluju na sličnim principima kao i većina zapadnjačkih medija. U tom kontekstu promotrili smo kako su hrvatski online mediji pratili slučaj otmice i smaknuća hrvatskog državljanina Tomislava Salopeka. Dok su se hrvatski portali uglavnom vodili načelima etičnosti, neki su regionalni portali pali na ispitu. U novinarstvu donošenje etičnih odluka nije uvijek lako, ali se od medija očekuje profesionalnost i dobar ukus. No u visoko tabloidiziranim medijima u kojima je senzacionalizam pravilo, a ne iznimka, i novinarska je etičnost sve češće iznimka nego pravilo.