Svaki je početak na svoj način poseban i težak, naročito kada se govori o počecima ljudskog života. Rast i razvoj ljudske jedinke prolazi kroz određena razdoblja, u kojem posebno mjesto zauzima novorođenački i dojenački period. Na rast i razvoj djeteta utječu mnogi čimbenici, među njima i prehrana. Nakon milijun godina gotovo isključivog dojenja čovjekovog potomka, u prošlom je stoljeću došlo do masovnog zaokreta prema umjetnoj prehrani. To je omogućila tehnologija pripreme odnosno proizvodnje adaptiranih umjetnih formula, a istovremeno se pod utjecajem raznih "modernih" ideologija i režima, u žena širio osjećaj da se ne dojenjem oslobađaju, a dojenjem poružnjuju, gube na društvenom ugledu ili ograničavaju u raznim aktivnostima. Dojenje je pravo majke i pravo djeteta. Da bi im to osigurali potrebno je daleko više od stručne i društvene pomoći. Dosadašnje aktivnosti u rodilištima su provođene kroz program SZO-e i UNICEF-a "10 koraka prema uspješnom dojenju". Da bi dobili informaciju o stajalištima, znanjima i problemima majki kada govorimo o dojenju, tijekom izrade rada provedeno je istraživanje. U istraživanju je sudjelovalo 1000 rodilja, raznih dobnih skupina, a kao instrument istraživanja korištena je anketa sastavljena od 10 pitanja s ponuđenim odgovorima. Od ukupnog broja anketiranih žena njih 794 je rodilo vaginalnim putem, a 206 žena carskim rezom. O dojenju, najviše su informacija prikupljale putem raznoraznih časopisa, internetskih stranica, mali postotak ispitanica se informirao kod stručnih osoba. Od svih uloga medicinske sestre/prvostupnika sestrinstva u skrbi za rodilju, svakako se ističe uloga edukatorice. Uz nesumnjivo poznavanje relevantnih činjenica o dojenju i važnosti promidžbe dojenja koje medicinska sestra stječe tijekom studija, prvostupnik sestrinstva je osposobljen za poučavanje svih dobnih skupina, bilo da djeluje u nekoj ustanovi ili svoje profesionalno znanje širi u svom okruženju.