završni rad
Hitna stanja u psihijatriji

Ines Jakovljević (2016)
Sveučilište Sjever
Sveučilišni centar Varaždin
Odjel za biomedicinske znanosti
Podaci o radu
NaslovHitna stanja u psihijatriji
AutorInes Jakovljević
Voditelj/MentorMelita Sajko (mentor)
Sažetak rada
Psihijatrija je grana medicine koja se bavi proučavanjem mentalnih poremećaja, liječenjem i rehabilitacijom osoba s takvim poteškoćama. Mentalno zdravlje osobe je dio općeg zdravlja te predstavlja vrlo važan resurs za pojedinca i naciju. U psihijatriji hitna su sva ona stanja koja sadržavaju promjenu misaonog i emocionalnog sadržaja te interakciju s okolinom. Sama srž mentalnog poremećaja je stalna nepredvidivost, ispadi u ponašanju i opasnost za samog bolesnika i njegovu okolinu te takvo stanje zahtijeva hitnu intervenciju medicinskog osoblja da bi se smanjile patnje za bolesnika i mogućnost ugrožavanja okoline koja ga okružuje. Ujedno hitnost označava i pravodobnost pružanja pomoći kako bi se spriječio prelazak u teže psihičko poremećeno stanje. Medicinske sestre, kao dio medicinskog osoblja za zbrinjavanje pacijenata sa nekim od hitnih psihijatrijskih stanja imaju vrlo važnu ulogu u procesu zdravstvene skrbi, jer upravo temeljem njihovog odnosa sa pacijentom i svojevrsnom empatijom te sudjelovanju u informiranju o problemima i mogućnostima, pacijent doživljava neku sigurnost od svoje okoline. Sestrinstvo je profesija usko vezana uz rad s ljudima, kao bolesnicima ili suradnicima. Svjesnost o postojanju empatije u ovom zanimanju je važna. Medicinska sestra bi trebala imati sposobnost razumjeti bolesnika, svoje suradnike, a i samu sebe. Sa takvim ponašanjem osoba se ne rađa te bi se trebalo kroz život učiti kako se tako ponašati. Empatija je sposobnost uživljavanja u emocionalna stanja druge osobe i razumijevanje njenog položaja (npr. patnje, ugroženosti) na osnovi percipirane ili zamišljene situacije u kojoj se ta osoba nalazi. Iako postoji suptilna razlika između suosjećanja i empatije, velika većina ove termine poistovjećuje. Suosjećanje pretpostavlja sažaljenje zbog gubitka nekog ili nečeg, dok empatija pretpostavlja osjećati s drugim, razumjeti i uvažavati tuđe osjećaje i misli. Ona je odlučujući faktor u međuljudskim odnosima, empatija se ne može glumiti. Svi se rađamo s određenim predispozicijama za empatičko razumijevanje, no o samom razvitku takvog ponašanja uvelike ovisi o poticajima iz okoline, učenju razumijevanja drugih, gledanje iz tuđe perspektive, zauzimanje različitih uloga. Mnogi posjeduju sposobnost empatije, ali imaju poteškoća u iskazivanju te djeluju hladno, dok neki pretjeruju sa njome te djeluju preblisko.
Ključne riječipsihijatrija hitna stanja poremećaji medicinska intervencija zdravstvena njega
Naslov na drugom jeziku (engleski)Emergencies in psychiatry
Povjerenstvo za obranuMarija Božičević (predsjednik povjerenstva)
Melita Sajko (član povjerenstva)
Hrvoje Hećimović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište Sjever
Ustrojstvena jedinica niže razineSveučilišni centar Varaždin
Odjel za biomedicinske znanosti
MjestoKoprivnica
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaBIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Sestrinstvo
Vrsta studijastručni
Stupanjstručni
Naziv studijskog programaSestrinstvo
Akademski / stručni nazivstručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva
Kratica akademskog / stručnog nazivabacc. med. techn.
Vrsta radazavršni rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2016-09-22
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:464310
PohranioJasna Kosić