diplomski rad
Zdravstvena zaštita u Europskoj uniji, financijska budućnost i alternativni izvori financiranja

Leo Šunjić (2017)
Sveučilište Sjever
Sveučilišni centar Varaždin
Odjel za poslovnu ekonomiju
Podaci o radu
NaslovZdravstvena zaštita u Europskoj uniji, financijska budućnost i alternativni izvori financiranja
AutorLeo Šunjić
Voditelj/MentorAnica Hunjet (mentor)
Sažetak rada
Sustavi zdravstvene zaštite širom svijeta nastoje se suočiti s izazovima koji proizlaze iz sve veće starosti stanovništva, porasta incidencije kroničnih bolesti i očekivanja javnosti. To za posljedicu širom Europe ima da se sve veći dio bruto domaćeg proizvoda (BDP) troši na sektor zdravstva. Kriza svjetske ekonomije povećala je zabrinutost o održivosti takve politike. Porast očekivanog životnog vijeka može se objasniti poboljšanim uvjetima života i rada, kao i određenim oblicima ponašanja koji utječu na zdravlje, ali značajan udio u tom trendu ima bolji pristup zdravstvenoj zaštiti i njezina bolja kvaliteta. Mnogi aspekti poboljšanja zdravlja imaju svoju visoku cijenu. Primjerice, do 2009. godine utrošak na zdravstvo u europskim zemljama rastao je brže od ostatka ekonomije – zdravstveni sektor apsorbirao je sve veći dio BDP-a. Nakon početka financijske i ekonomske krize 2008. godine, mnoge su europske zemlje smanjile trošak za zdravstvo kao dio šireg nastojanja da se uravnoteže javne financije, prije svega smanjenja proračunskog deficita i omjera duga u odnosu na BDP. Javni sektor glavni je izvor financiranja zdravstvene zaštite u svim europskim zemljama. Primjerice, u 2010. godini gotovo je tri četvrtine (73%) ukupnog troška za zdravstvo financirano iz javnih izvora, što je prosjek među državama članicama EU. Nakon javnog financiranja, sljedeći izvor financiranja zdravstvenih troškova u većini zemalja je osobno plaćanje od strane korisnika usluge. Ekonomska kriza je i u omjeru javnog i privatnog financiranja ostavila traga. Javni rashodi smanjeni su za dio usluga, što je često bilo kompenzirano većim udjelom izravnog plaćanja od strane kućanstava. Ipak, usprkos različitoj povijesti i kulturološkim razlikama, europske zemlje obilježava društvena solidarnost i sličnost na područjima kao što je zdravstvena zaštita. U ovom radu daje se pregled metoda aktiviranja novih „unutarnjih“ resursa u državama sa niskim i srednjim primanjima čija jer svrha omogućiti veći priljev sredstava u sektor zdravstva. To uključuje opcije za proširenje opće porezne osnove, kao i trošarine na konkretne potrošne robe ili usluge. Predstavljene opcije razlikuju se u svojim mogućnostima generiranja resursa, i neke se čine prihvatljivijim od drugih. Pored apsolutnih novčanih izvora koji se na ovaj način mogu ostvariti, političari će morati uzeti u obzir i niz drugih čimbenika poput namjenske raspodjele, potencijalne regresivnosti (utjecaj na siromašne), troškova administriranja i političku provedljivost. Budućnost zdravstvene zaštite u Europi, odnosno zdravlja i dobrobiti njezinih stanovnika ovisi o tome hoće li se pronaći pravi odgovori odnosno prihvatljiva rješenja.
Ključne riječijavni sektor Europska unija zdravstvena zaštita mehanizmi financiranja ekonomska kriza
Naslov na drugom jeziku (engleski)Health care in the European Union, financial future and alternative sources of financing
Povjerenstvo za obranuTanja Kesić (predsjednik povjerenstva)
Dinko Primorac (član povjerenstva)
Anica Hunjet (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište Sjever
Ustrojstvena jedinica niže razineSveučilišni centar Varaždin
Odjel za poslovnu ekonomiju
MjestoKoprivnica
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaDRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Opća ekonomija
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjdiplomski
Naziv studijskog programaPoslovna ekonomija; smjerovi: Turizam i Međunarodna trgovina
SmjerTurizam i Međunarodna trgovina
Akademski / stručni nazivmagistar/magistra poslovne ekonomije
Kratica akademskog / stručnog nazivamag. oec.
Vrsta radadiplomski rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2017-02-16
Sažetak rada na drugom jeziku (engleski)
Healthcare systems throughout the world are coping with challenges that result from ageing population, growth in chronic diseases and public expectation. Consequently, an increasing proportion of GDP is spent on health throughout Europe. The economic crisis has increased concern about the sustainability of such a state. The life expectancy increase can be explained by better living and working conditions and health-related behaviours, but access to and quality of care also contributed significantly to this trend. Many aspects of health improvements come at high financial cost. For example, until 2009 european healthcare expenditure grew at a faster rate than the the economy - the health sector absorbed a growing share of the gross domestic product (GDP). After the onset of the financial and economic crisis in 2008, many countries in Europe reduced their health spending as part of wider efforts to balance public finances, foremost their large budgetary deficits and growing debt-to-GDP ratios. The public sector is the main source of financing healthcare in Europe. On average, nearly three-quarter (73%) of total healthcare expenditure was financed from public sources. After public funding, the main financing source for health expenditure in most countries is out-of-pocket payments. The mix of public and private health financing was also affected by the economic crisis. For certain goods and services public spending has been cut, frequently combined with the rising share of direct payments by households. However, despite historical and cultural diversity, European countries are characterised by social solidarity and resemblance on issues such as healthcare. This work gives an overview of methods for activating new „internal“ resources in low- and medium-income countries that could potentiate the flow of funds into the healthcare sector,. i.e. broadening the tax base or use of levies on particular consumption goods or services. The presented options differ in their resource-generating potential, with some more acceptable than others. Beside the absolute amounts likely to be raised, politicians will need to consider a number of other factors such as earmarking, potential regressivity (i.e. impact on the poor), administration costs and political feasibility. The future of healthcare in Europe and ultimately the health and wellbeing of its citizens relies upon the right answers, i.e. acceptable solutions being found.
Ključne riječi na drugom jeziku (engleski)public sector European Union health care funding mechanisms economic crisis
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:032438
PohranioJasna Kosić