Zbrinjavanje oboljelog od plućne embolije neobično je hitno stanje, jer svaka neadekvatna ili zakašnjela intervencija može ugroziti život bolesnika. O stopi preživljavanja ovisi brzina i kvaliteta zbrinjavanja bolesnika, komplikacije i bolesnikovo opće stanje. Od velike je važnosti stručnost i timsko funkcioniranje u radu medicinskih sestara i liječnika. Sestrinska skrb za pacijenta sa plućnom embolijom je iznimno zahtjevna i specifična zbog niza intervencija u zdravstvenoj njezi. Cilj rada je prikazati osnove anatomije i fiziologije respiratornog sustava, etiologiju i patofiziologiju plućne embolije, sestrinsku ulogu u dijagnostičkim i terapijskim postupcima, te specifične sestrinske postupke u zbrinjavanju bolesnika u Jedinici intenzivne koronarne skrbi (JIKS). U akutnoj fazi najvažnije je osigurati mirovanje bolesniku, primijeniti ordiniranu terapiju i svojim prisustvom i podrškom umiriti bolesnika i smanjiti strah od neizvjesnosti i moguće smrti. U tom periodu sestrinska skrb usmjerena je na sprječavanje hipoksije i olakšavanje disanja, rano prepoznavanje komplikacija i poteškoća, kao i poticanje bolesnika na što ranije ustajanje iz kreveta, vježbe dubokog disanja (kada to liječnik odobri) te ostale intervencije koje su usredotočene na psihološku podršku, poučavanje bolesnika u provođenju aktivnosti samozbrinjavanja i poticanja samostalnosti kada to zdravstveno stanje bolesnika dopusti. Cilj rada nije usmjeren samo na klinički dio bolesti, nego i na sestrinsku ulogu kroz specifične sestrinske postupke koji su orijentirani na prepoznavanje problema iz kojih proizlaze sestrinske dijagnoze, planiranje ciljeva, provedbu sestrinskih intervencija te evaluaciju učinjenog. Osim svega navedenog, također je važna i edukacija bolesnika i obitelji o prevenciji nakon preboljele plućne embolije