Ovaj završni rad je napravljen na temu zbrinjavanja bolesnika s akutnim infarktom miokarda u izvanbolničkoj hitnoj službi. Akutni infarkt miokarda je po život opasno stanje kod osoba koje ga dožive. Cilj rada je da čitatelju približimo spoznaju o akutnom infarktu miokarda i o postupcima u izvanbolničkoj hitnoj službi kada se tim profesionalca susretne s akutnim infarktom miokarda. U početnom dijelu rada je opisana građa i izgled srca te na koji način srce radi i koji su sve pokazatelji fiziološkog rada srca. Opisan je elektrokardiogram kao pokazatelj srčane aktivnosti te su objašnjeni osnovni dijelovi elektrokardiograma. U drugom dijelu rada su opisana hipoksična oštećenja srca i koja je njihova podjela. Objašnjeni su pojmovi angine pektoris i akutnog infarkta miokarda i koja je osnovna razlika između ovih dijagnoza pošto se vrlo slično manifestiraju. Prikazano je koji su klinički znakovi angine pektoris i akutnog infarkta miokarda te koji se dijagnostički postupci provode kod akutnog infarkta miokarda. Opisani su patofiziološki procesi koji se događaju u srcu kada srce doživi akutni infarkt miokarda, te koje su posebnosti u elektrokardiogramu kod akutnog infarkta miokarda. U slijedećem dijelu završnog rada je objašnjeno što akutni infarkt miokarda znači za tim profesionalaca u izvanbolničkoj hitnoj službi. Ukratko je objašnjeno što je to hitna pomoć te koja je organizacija hitne pomoći. Opisano je tko zaprima pozive u hitnoj službi i koja je funkcija medicinsko prijavno dojavne jedinice, te tko čini tim profesionalaca u izvanbolničkoj hitnoj službi. Opisano je zbrinjavanje bolesnika s akutnim infarktom miokarda na terenu, te koji se postupci i protokoli provode kako bi bolesnik bio što kvalitetnije zbrinut. Također je prikazan transport bolesnika i koje su najvažnije komplikacije infarkta za izvanbolničku hitnu službu te koji se postupci provode kad dođe do komplikacija. Na kraju samog rada su izneseni statistički podaci iz programa „eHitna“ koji se odnose na Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije. Statistički podaci prikazuju ukupan broj bolesnika koji su obrađeni od strane zavoda za 2015. i 2017. godinu. Prikazan je ukupan broj bolesnika sa dijagnozama iz skupne bolesti cirkulacijskog sustava, te su zasebno obrađene dijagnoze angina pektoris, akutni infarkta miokarda i ponovljeni akutnog infarkta miokarda. Svi statistički podaci se odnose na 2015. i 2017. godinu, te je prikazano koliko bolesnika je zbrinuto na terenu, a koliko u ambulantama Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije i svi statistički podaci su podijeljeni prema spolu i dobroj skupini.