Naslov Prevencija infekcije kirurške rane u postoperativnom periodu
Naslov (engleski) Prevention of surgical wound infection in the postoperative period
Autor Daria Kolenda
Mentor Marijana Neuberg (mentor)
Član povjerenstva Nikola Bradić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Marijana Neuberg (član povjerenstva)
Član povjerenstva Ivana Herak (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište Sjever (Sveučilišni centar Varaždin) (Odjel za sestrinstvo) Koprivnica
Datum i država obrane 2019-10-07, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Kliničke medicinske znanosti Sestrinstvo
Sažetak Po učestalosti javljanja, infekcije kirurške rane nakon operacije zauzimaju treće mjesto, te su jedan od vodećih uzroka smrti. Produlje trajanje liječenja za 1 tjedan i znatno povećavaju trošak zdravstvene skrbi te su najčešća poslijeoperacijska komplikacija. Učestalost infekcije ovisi o: medicinskom osoblju, vrsti operacije, bolnici, bolničkom odjelu, i o samom bolesniku. Cijeljenje rane se smatra normalnim odgovorom organizma na ozljedu koje započinje nakon prekida integriteta kože. Bitan čimbenik u odgođenom cijeljenju rane je infekcija. Izvori infekcije kiruške rane mogu biti endogeni, egzogeni i hematogeni. Prema CDC (The Centre for Disease Prevention and Control) iz 1999. mikrobna kontaminacija kirurške rane dovodi do infekcije kirurške rane koja se može klasificirati kao infekcija reza ili organ/prostor. S obzirom na dubinu, infekcije reza su podijeljene na površinske, koje uključuju kožu i potkožno tkivo; i duboke, koje uključuju dublja meka tkiva. Infekcije organa i/ili tjelesne šupljine podrazumijevaju bilo koji dio tijela kojim se unutar operacije manipuliralo, isključujući kožu, subkutano tkivo, fascije i mišiće. Infekciju najviše izazivaju Staphylococcus aureus, Esherichia coli, Proteus vulgaris, Aerobacter aerogenes, Pseudomonas aeruginosa. Prevencija je vrlo bitna kako bi se smanjile infekcije kirurške rane. Ona se može spriječiti mnogim metodama kontrole infekcije, koja uključuje prijeoperacijsko kupanje, kiruršku pripremu ruku, poboljšanu prehrambenu potporu, uklanjanje dlaka, mehaničku pripremu crijeva i upotrebu oralnih antibiotika. Cilj antimikrobne profilakse je smanjiti mikrobnu kontaminaciju u području kirurškog zahvata kako bi se prevenirao nastanak infekcije. Osim za liječenje infekcije, antibiotici se još primjenjuju i u prevencijske svrhe, odnosno prije nego što nastane bakterijska kontaminacija. Radi zadovoljavajućeg cijeljenja rane potrebno je redovito previjanje rane uz osvježavanje rubove rane. Metodom previjanja rane uklanjaju se štetni produkti koji nastaju tijekom cijeljenja rane i odumrli dijelovi mekih tkiva, a koji nisu izašli iz rane u zavojni materijal. Nakon uspješnoga kirurškoga zahvata, očekuje se cijeljenje rane uz pojavu ružičastih granulacija oko trećeg poslijeoperacijskog dana.
Sažetak (engleski) Regarding their frequency, surgical wound infections rank in third place and are one of the leading causes of death. They make the healing process one week longer, significantly increase the medical expenses and are the most common post-operative complication. The frequency of the infection depends on medical staff, type of surgery, hospital, hospital department and patients themselves. Wound healing is considered to be a normal response of an organism to an injury and it begins after the skin breakdown. A very important factor in slowing down the wound healing process is an infection. The sources of surgical wound infections can be endogenic, exogenic and hematogenous. According to CDC (The Centre for Disease Prevention and Control) from 1999, a contamination of a surgical wound caused by microbes leads to a surgical wound infection which can be classified as incisional or confined to the organ space. Regarding the depth, incisional infections can be superficial which include skin and subcutaneous tissue, and deep, which include deeper soft tissues. Organ infections and/or body cavity infections include any operated part of body, excluding skin, subcutaneous tissue, fasciae and muscles. They are mostly caused by Staphylococcus aureus, Escherichia coli, Proteus vulgaris, Aerobacter aerogenes, Pseudomonas aerugionsa. Prevention is extremely important in order to reduce the number of surgical wound infections. There are many control methods to prevent surgical wound infections which include pre-operative bathing, surgical hand preparation, better nutrition support, hair removal, mechanical bowel preparation and the use of oral antibiotics. The aim of antimicrobial prophylaxis is to reduce microbial contamination in the field of surgical procedures in order to prevent the onset of infection. Antibiotics are not only used for curing an infection, but are also used for its prevention, that is before bacterial contamination. For a wound to heal well it is necessary to dress it regularly and refresh wound edges. Wound dressing method removes the damaging products which appear during the wound healing process and parts of dead tissue which did not come out of the wound. After a successful surgical procedure wound healing is expected with the appearance of pink granulations approximately the third post-operative day.
Ključne riječi
Infekcija
rana
prevencija
previjanje rane
Ključne riječi (engleski)
infection
wound
prevention
wound dressing
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:122:578362
Studijski program Naziv: Sestrinstvo Vrsta studija: stručni Stupanj studija: stručni Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (bacc. med. techn.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2019-10-29 10:05:55