Zbog sve veće integracije video igara u svakidašnji život, video igre postale su predmet istraživanja njihovog psihološkog utjecaja na čovjeka. Jedan od psiholoških aspekata uključuje i ljudsku kogniciju, inteligenciju kao i mentalne, bihevioralne i neurološke promjene do kojih može doći kod ljudi koji više ili manje igraju video igre. Ovaj rad uglavnom se bavi mogućim pozitivnim, dugoročnim ili kratkoročnim efektima video igara na kognitivne sposobnosti. Razna istraživanja do sada su uspjela uspostaviti pozitivne korelacije između psihometrijskih testova i video igara kod određivanja individualnih razlika između širokih i uskih slojeva faktora g. Postoje i neki empirijski dokazi vezani uz pozitivne promjene u hipokampusu i ostalim regijama u mozgu do kojih može doći nakon ekstenzivnog igranja strateških video igara, kao i statistički podaci poboljšanih kognitivnih sposobnosti do kojih je došlo nakon igranja akcijskih, puzzle i drugih žanrova video igara. Nadalje, sklonost igranju određenih žanrova video igara i dobri rezultati mogu, slično kao i RAPM test poslužiti kao prediktor kod akademskog uspjeha ili odabira STEM zanimanja u budućnosti kod djece i mladih. Ova analiza ne bavi se negativnim posljedicama do kojih može doći zbog ovisnosti o igrama već sakuplja dokaze vezane uz pozitivne korelacije i promjene, s ciljem da se specifične mehanike iz komercijalnih video igara u budućnosti mogu prepoznati i translatirati na nove igre za trening mozga ili rehabilitaciju, čiji dizajn treba biti utemeljen na čvrstim dokazima, neuropsihologiji i kognitivnoj znanosti.