Koronavirus se pojavio krajem 2019. godine te se proširio na cijeli svijet. Zarazna bolest, koju uspoređuju s gripom, dovela je do brojnih promjena u načinu života. Upravo zato važna je uloga medija kako bi publika bila pravovremeno obaviještena. Najčešći izvor informiranja danas su mrežni mediji koji donose informacije krajnjem korisniku, a to je publika. Publika je najvažniji element u kreiranju medijske recepcije koja se očituje kroz stavove i reakcije pojedinaca. Teorija recepcije koja svoje korijene vuče iz teorije književnosti primjenjiva je i na online medijsko okruženje. Pojmovi poput horizonta očekivanja, funkcije praznih mjesta, reakcije publike i slično upotrebljivi su u novinarstvu. Upravo oni brojnim elementima kao što su naslovi, fotografije, žanrovi, teme itd. utječu na publiku koja odlučuje hoće li i kako primiti određenu informaciju. Mediji izborom elemenata koje koriste u kreiranju sadržaja za cilj imaju informirati, educirati i zabaviti publiku dok ponekad sadržaj objavljuju samo u komercijalne svrhe. Takve objave često dugoročno ne zadovoljavaju dio publike već je udaljavaju od medija. Kvantitativnom i kvalitativnom metodom istražene su sličnosti i razlike u izvještavanju o koronavirusu na dan 25. veljače 2020. godine kada je potvrđen prvi slučaj zaraze u Republici Hrvatskoj. Analiza je provedena na tri mrežna portala: telegram.hr, vecernji.hr i index.hr koji su odabrani radi drugačijeg pristupa izvještavanju, prepoznatljivosti i najveće čitanosti. Utvrđeno je kako portal index.hr ima najviše objava o koronavirusu toga dana što je rezultat raznovrsnosti tematika, ali i pretpostavke o većem broju zaposlenih. Uočene su brojne sličnosti i razlike u izvještavanju odabranih portala kao što je ozbiljnost kod izvanrednih situacija, ali i primjerice korištenje humora kod nekih. Rad prikazuje važnost načina medijskog izvještavanja osobito u izvanrednim situacijama kao što je epidemija koronavirusa