Rad nije dostupan
završni rad
Suicidalnost u Međimurskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Katija Palačić (2015)
Sveučilište Sjever
Sveučilišni centar Varaždin
Odjel za biomedicinske znanosti
Podaci o radu
NaslovSuicidalnost u Međimurskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji
AutorKatija Palačić
Voditelj/MentorAndreja Bogdan (mentor)
Sažetak rada
Riječ „suicid“ dolazi od latinske riječi sui caedere, što znači ubiti se. Dakle, označava čin svjesnog i namjernog oduzimanja života samome sebi. Ervin Stengel objašnjava da je suicid oblik ponašanja u trenutku teške životne krize, odgovor na poremećenu globalnu komunikaciju, a osoba ga vidi kao izlaz iz realne egzistencionalne krize. Istodobno suicid je i apel upravljen bližnjem društvu u kojem se isprepliće poziv za pomoći, težnja za okončanjem teške duševne boli, tj. ambivalentnost suicidalne osobe za život i smrt. Medicinski gledano, suicid je čin koji je proizašao iz poremećaja vitalnog nagona samoodržanja, koji se smatra u čovjeka najjačim hijerarhijskim nagonom. Na taj način gledano suicid se može smatrati poremećajem osnovnog nagona pa samim time dobiva patološku konotaciju [1]. Epidemiološki podaci ukazuju na opći trend povećanja stope suicidalnosti u svijetu i u Hrvatskoj, pa samoubojstva spadaju u prioritetni javnozdravstveni problem u Republici Hrvatskoj. Statistički podaci o samoubojstvu temelje se uglavnom na potvrdama o smrti i izvješćima mrtvozornika, pa su oni sa velikom vjerojatnošću podcijenjeni. Čak i uz takve podatke, samoubojstvo je među prvih deset uzroka smrti. Na samoubojstvo se odnosi 30% smrti među studentima i 10% smrti ljudi u dobi između 25 i 34 godine života. Više od 70% osoba koje izvrše samoubojstvo su u dobi iznad 40 godina života, a učestalost jako raste u onih iznad 60, naročito u muškaraca. Provedena je meta analiza podataka dobivenih od HZZJZ Međimurske i Dubrovačkoneretvanske županije za godine od 2006. do 2010. u svrhu kvantitativnog uspoređivanja podataka o stopi suicidalnosti (na 100 000) u te dvije spomenute županije. Cilj je utvrditi u kojoj županiji je stopa suicidalnosti viša, te gdje bi se trebale pojačati preventivne mjere, raditi na većem prosvjećivanju društva u pravilnom pristupu suicidalnoj osobi i prepoznavanju presuicidalnog sindroma u svrhu osvješćivanja da suicid nije individualni problem, već problem društva i da svaki spriječeni suicid treba smatrati kao ogroman uspjeh.
Ključne riječisuicid stopa suicida meta analiza statistički podaci prevencija
Povjerenstvo za obranuAndreja Brajša-Žganec
Andreja Bogdan
Melita Sajko
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište Sjever
Ustrojstvena jedinica niže razineSveučilišni centar Varaždin
Odjel za biomedicinske znanosti
MjestoKoprivnica
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaBIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
Socijalna medicina
Vrsta studijastručni
Stupanjstručni
Naziv studijskog programaSestrinstvo
Akademski / stručni nazivstručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva
Kratica akademskog / stručnog nazivabacc. med. techn.
Vrsta radazavršni rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2015-11-24
Sažetak rada na drugom jeziku (engleski)
The word „suicide“ comes from a latin word sui caedere, which means to kill yourself, therefore it stands for conscious and deliberate way of taking your own life. Ervin Stengel explains that suicide is a way of behaviour at a point in someones life when a person goes through a heavy life crisis, that it is a response to disrupted global communication and it is the only way out of real existential crisis for that person. At the same time, suicide is an appeal to the closest society in which we see a cry for help, a need too end heavy mental pain, ambivalence of the person towards life or death. From a medical point of view, suicide is an act which is a result of a disrupted vital instinct to self-maintenance, which is considered to be the strongest hierarchy instinct in a human being. In that way suicide can be considered a disrupt of a basic instinct, therefore gets a pathological connotation [1]. Epidemiological data shows a general trend of increasing rate of suicides in the world, as well as in Croatia. Therefore, suicides are considered a priority public health problem in Republic of Croatia. Suicide statistics are based on death confirmations and coroner reports so there is a big possibility they are underestimated. Even with that data, suicide is one of the first ten reasons for death. Suicide is a reason for 30% of deaths among students and 10% of deaths among people aged 25-34. More than 70% of people who commit suicide are over 40 years old, and the number is growing for those over 60, especially men. There was a meta-anlysis conducted from data received from HZZJZ for the County of Međimurje and County of Dubrovačko-neretvanska for the period of time between 2006-2010 with a purpose of quantitative comparison of suicide rate data (of 100 000) in those two counties. The goal is to determine which county has a higher rate of suicides and where the precaution measurements should be reinforced through larger enlightenment of the society on how to correctly approach a suicidal person, as well as how to recognize a presuicidal sindrome. To raise awerness that suicide is not a personal problem but a socitey problem and that every prevented suicide should be considered a great success.
Ključne riječi na drugom jeziku (engleski)suicide suicide rate meta-analysis statistics prevention
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad nije dostupan
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:679078
PohranioJasna Kosić