Naslov Usporedna studija stavova o dojenju autohtonog stanovništva i etničkih manjina u Republici Hrvatskoj
Naslov (engleski) A comparative study of attitudes towards breastfeeding of the indigenous population and ethnic minorities in the Republic of Croatia
Autor Ivona Valentić
Mentor Tomislav Meštrović (mentor)
Član povjerenstva Hrvojka Soljačić Vraneš (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Tomislav Meštrović (član povjerenstva)
Član povjerenstva Ivan Milas (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište Sjever (Sveučilišni centar Varaždin) (Odjel za sestrinstvo) Koprivnica
Datum i država obrane 2022-06-06, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita Javno zdravstvo
Sažetak Dojenje je kamen temeljac javnog zdravlja u zemljama s niskim i visokim resursima. Unatoč tome, zdravstvene vlasti i kreatori politike u zemljama s visokim resursima rijetko ga smatraju prioritetnim područjem. U zemljama s visokim resursima ova praksa nema kratkoročne posljedice jer je smrtnost dojenčadi niska. Međutim, postoje dugoročne implikacije donošenja mjera za poboljšanje kratkog isključivog dojenja i kratkog trajanja dojenja. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ima jasne preporuke utemeljene na dokazima, po kojoj bi isključivo dojenje trebalo trajati minimalno šest mjeseci, nakon čega slijedi dojenje i odgovarajuća dodatna hrana, odnosno dohrana, dvije godine ili duže. Ova uvijek aktualna tema među majkama koje doje/ne doje dijete otvara razne stavove i mišljenja koja smo ispitali u ovom istraživanju u sklopu diplomskog rada.
Za istraživanje je korišten anketni upitnik koji se sastojao od sociodemografskih podataka i pitanja vezanih uz osobna iskustva. Prvo istraživanje provedeno je 2018. godine na području općine Đulovac koje je obuhvatilo samo doseljenice s Kosova (100), dok je drugo istraživanje provedeno u 2021. godini putem online ankete na autohtonom stanovništvu Republike Hrvatske (2536). Kroz rad je također teorijski obrađena tema dojenja te prikazana problematika istoga u RH. Na osnovu komparativnog istraživanja u dva različita vremenska perioda doneseni su određeni zaključci. Dobiveni podatci analizirani su u SPSS 24 statističkom programu od IBM-a. U radu su prikazane frekvencije, postotci, aritmetičke sredine sa standardnim devijacijama te Cronbach alpha koeficijent unutarnje pouzdanosti za deskriptivnu statistiku.
Cilj rada bio je ispitati i usporediti stavove o dojenju žena s područja općine Đulovac i autohtonog stanovništva Republike Hrvatske. Glavne hipoteze, odnosno nul-hipoteze ovog rada su bile da ne postoji statistički značajna razlika u stavovima o dojenju ovisno o području stanovanja (urbano i ruralno područje) i da ne postoji statistički značajna razlika u stavovima o dojenju između sudionica iz Đulovca, doseljenica s Kosova i sudionica istraživanja autohtonog stanovništva Republike Hrvatske. Provedenim istraživanjem uočava se kako zapravo nema statistički značajne razlike između ruralnog i urbanog područja. Dok nam je druga hipoteza provedena U-testom pokazala kako postoji statistički značajna razlika stavova o dojenju između sudionica iz Đulovca-doseljenica s Kosova u istraživanju iz 2018. godine i stavova o dojenju kod sudionica ovog istraživanja. Prosječan rezultat na skali iznosi 69,40 +/- 10,46 odnosno sudionice iz Đulovca pokazuju pozitivnije stavove o dojenju od autohtonog stanovništva Republike Hrvatske.
Jedna je od ključnih stavki pravovremeno educiranje novopečenih majki o dobrobitima majčina mlijeka te načinima pravilnog dojenja, misleći pritom na određene tehnike dojenja te ispravan hvat djeteta na dojku. Tu dolazimo do važnosti uloge magistara sestrinstva koji bi putem određenih edukacija pripremali dojilje za prvi susret s dojenjem, dok bi za vrijeme boravka u rodilištu svoje znanje i iskustvo prenosili majkama te se uključili i u praktični dio edukacije.
Sažetak (engleski) Breastfeeding represents a cornerstone of public health in low- and high-resource countries. Nevertheless, health authorities and policy makers in high-resource countries rarely consider it a priority area. In high-resource countries, this practice has no short-term consequences because infant mortality is low. However, there are long-term implications of adopting measures to improve short-term exclusive breastfeeding and short-term breastfeeding. The World Health Organization (WHO) has clear evidence-based recommendations that exclusive breastfeeding should last for a minimum of six months, followed by breastfeeding and appropriate supplementary food, or supplementation, for two years or longer. This topic among breastfeeding / non-breastfeeding mothers is always current and pertinent, and opens up various attitudes and opinions that we have examined in research as a part of this thesis.
A suvey questionnaire was used for the study, which is consisted of sociodemographic dana and questions related to personal experiences. The first research was conducted in 2018 with women living in Đulovac which comprehended only imigrants from Republic of Kosovo (100), second research was conducted in 2021 trough online survey on autochonous population of Republic of Croatia (2536). The paper also theoretically deals with breastfeeding and presents the issue of breastfeeding in the Republic of Croatia. Based on a comparative study in two different time periods, certain conclusions were drawn. The dana obitained werw analyzed int he SPSS 24 statistical program from IBM. This research presents frequencies, percentages, aritmetic means with standard deviations and Cronbach's alpha internail reliability coefficient for descriptive statistics. The aim od the study was to examine and compare the attitudes od breastfeeding women from Đulovac municipality and the indigenous population of the Republic of Croatia. The aim hypotheses, zero-hypoteses of this research were that there is no statistically significant difference in attitudes about breastfeeding depending on the area of residence (urban and rural area) and that there is no statistically significant difference in attitudes about breastfeeding between participants from Đulovac, immigrants from Kosovo, and participants in the research of the autochthonous population of the Republic of Croatia. The research shows that there is no statistically significant difference between rural and urban areas. While the second hypothesis conducted by the U-test showed that there is a statistically significant difference in attitudes about breastfeeding between participants from Đulovac-immigrants from Kosovo in the 2018 study and attitudes about breastfeeding among participants in this study. The average score on the scale is 69.40 +/- 10.46, which means the participants from Đulovac show more positive attitudes about breastfeeding than the indigenous population of the Republic of Croatia.
One of the key items is the education of new mothers about the benefits of breast milk and ways of proper breastfeeding, includig breastfeeding techniques and the correct grip of the child on the breast. Here we ascertain the importance of the role of Masters of nursing who would prepare breastfeeding mothers for the first encounter with breastfeeding through certain education, while during their stay in the maternity ward they would transfer their knowledge and experience to mothers and get involved in the practical part of education.
Ključne riječi
dojenje
Hrvatska
proces
majka
dijete
Ključne riječi (engleski)
breastfeeding
Croatia
process
mother
child
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:122:082431
Studijski program Naziv: Sestrinstvo - menadžment u sestrinstvu Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra sestrinstva (mag. med. techn.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2022-07-01 11:25:19