Infekcije mokraćnog sustava (IMS) su najčešće bakterijske infekcije u ljudi. Procjenjuje se da u svijetu tijekom jedne godine od IMS oboli oko 150 milijuna ljudi. Najveći broj urinarnih infekcija su nekomplicirane IMS jer se zbivaju u urinarnom sustavu prethodno zdravih, mlađih žena. Za razliku od ovoga, komplicirane IMS čine skupinu infekcija koje nastaju u onih bolesnika koji imaju neki od komplicirajućih čimbenika za nastanak IMS-e. Najčešći komplicirajući čimbenici su kamenac unutar mokraćnog sustava, dobroćudno uvećanje prostate, jednokratna kateterizacija ili prisutnost trajnog katetera u mokraćnom sustavu, šećerna bolest, uzimanje lijekova koji slabe obrambene funkcije organizma ili uzimanje antibiotika neposredno prije nastanka urinarne infekcije. Uzročnici kompliciranih infekcija mokraćnog sustava se razlikuju od onih koji izazivaju nekomplicirane infekcije pa je i pristup njihovom liječenju drugačiji. Osobe starije životne dobi češće imaju prisutan neki od komplicirajućih čimbenika IMS-a, a obrambene funkcije organizma su im fiziološki oslabljene pa se može pretpostaviti da će IMS u osoba starije životne dobi u pravilu biti komplicirane urinarne infekcije. U ovoj studiji je korištena medicinska dokumentacija Odjela za infektologiju Opće bolnice „Dr. Josip Benčević“ u Slavonskom Brodu, a u ispitivanje su uključeni svi bolesnici koji su tijekom 2013. godine bili bolnički liječeni zbog infekcije mokraćnog sustava. Analizirani su demografski podaci o bolesnicima te njihovi klinički podaci kao i rezultati laboratorijskih analiza. Komplicirajući čimbenici IMS su evidentirani u dvije trećine liječenih bolesnika, a usporedbom starije i mlađe grupe ispitanika nije utvrđena statistički značajna razlika u prisustvu ovih čimbenika. Iz toga se može zaključiti da se životna dob iznad 65 godina života ne može smatrati značajnim pokazateljem prisustva komplicirajućih čimbenika IMS i da je podrobna anamneza bolesnika neizostavna za procjenu potencijalne težine kliničke slike. IMS su akutne infekcije koje uzrokuju značajno pogoršanje općeg stanja i nerijetko ugrožavaju bolesnikov život. Zbog toga je od iznimne važnosti čim prije započeti odgovarajuće antibiotsko i simptomatsko liječenje. Liječenje antibioticima se može započeti nakon uzimanja svih uzoraka za laboratorijske i mikrobiološke analize. Pravilno uzeti uzorci za analize omogućuju otkrivanje uzročnika infekcije što garantira adekvatno antibiotsko liječenje. To znači da medicinska sestra ima iznimno značajnu ulogu u procesu liječenja, jer uz liječnika čini tim koji zbrinjava bolesnika.