Rad nije dostupan
završni rad
Sestrinska skrb kod malignog oboljenja dojke

Martina Pavleković (2015)
Sveučilište Sjever
Sveučilišni centar Varaždin
Odjel za biomedicinske znanosti
Podaci o radu
NaslovSestrinska skrb kod malignog oboljenja dojke
AutorMartina Pavleković
Voditelj/MentorMarijana Neuberg (mentor)
Sažetak rada
Karcinom dojke je najčešća zloćudna bolest žena iako, vrlo rijetko od karcinoma dojke mogu oboljeti i muškarci. Kako je učestalost karcinoma dojke postala veća, povećala se i svijest kod žena o potrebi samopregleda. Promjene koje donosi ovakva dijagnoza mogu pacijentici biti teške, nepodnošljive. Važnu ulogu u pružanju potpore imaju liječnici, medicinske sestre i drugi članovi liječničkog tima, prijatelji i rođaci koji mogu dati odgovore na brojna pitanja. Uvelike doprinosi i razgovor s grupom oboljelih od ove bolesti. Medicinska sestra mora poznavati preventivne mjere, tijek bolesti, dijagnozu, liječenje i postupak rehabilitacije. Najzahtjevnija uloga svakako je pružanje podrške pacijentici i njenoj obitelji te upravo za ovo područje medicinska sestra treba imati široko znanje iz psihologije, komunikacije i zdravstvene njege. Psihosocijalna podrška bolesnici i obitelji iznimno je važna u procesu prilagođavanja saznanja da ima karcinom, da treba liječenje i da treba uspostaviti normalne tokove života. Važno je prepoznati niz skupina čimbenika koji utječu na mentalno i fizičko stanje bolesnice tijekom njezine prilagodbe na karcinom. Treba napomenuti kako je karcinom kronična bolest koja zahtjeva dugotrajno liječenje, a bolest neminovno donosi promjene u stilu života. Sve tjelesne bolesti, a posebno maligna bolest, uvjetuju bolesničine psihičke reakcije koje mogu utjecati na tijek i prognozu njezine bolesti. Upravo zbog toga psihosocijalne aktivnosti liječnika i medicinskih sestara moraju biti usmjerene na sprečavanje nastanaka i prepoznavanje i otklanjanje psihičkih poremećaja bolesnice s malignom bolešću. Poznati su rizični čimbenici za karcinom dojke, na neke se može utjecati, a na neke ne. Čimbenici na koje ne možemo utjecati: dob, prva menstruacija (prije 12. godine), raniji karcinom dojke ili rizične promjene u dojkama, srodstvo s bolesnicom od karcinoma dojke. Čimbenici na koje možemo utjecati: tjelesna težina, nerađanje, kasni prvi porod, izloženost radijaciji, uzimanje oralnih kontraceptiva, duljina dojenja. Liječenje karcinoma dojke je multidisciplinarno. Vrsta i redoslijed pojedinih načina liječenja svake bolesnice moraju biti planirani u multidisciplinarnom timu. Takav, multidisciplinarni pristup osigurava svakoj bolesnici najbolje mogućnosti liječenja. Liječenje ovisi o dobi žene, menopauzi, općem zdravstvenom stanju, veličini i lokalizaciji, stadiju, laboratorijskim nalazima. Kirurško liječenje je najčešći oblik liječenja karcinoma dojke, uz terapije (kemoterapija, radioterapija, hormonska terapija). Uloga medicinske sestre kod liječenja usmjerena je na smanjenje straha, tjeskobe, zabrinutosti, prepoznavanje komplikacija, otklanjanje tjelesnih simptoma, prilagodbu na promjene koje će nastati u tijeku kirurškog zahvata, usvajanje poželjnog ponašanja.
Ključne riječimedicinska sestra prevencija liječenje komplikacije rehabilitacija
Povjerenstvo za obranuNenad Kudelić
Marijana Neuberg
Jurica Veronek
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište Sjever
Ustrojstvena jedinica niže razineSveučilišni centar Varaždin
Odjel za biomedicinske znanosti
MjestoKoprivnica
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaBIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Sestrinstvo
Vrsta studijastručni
Stupanjstručni
Naziv studijskog programaSestrinstvo
Akademski / stručni nazivstručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva
Kratica akademskog / stručnog nazivabacc. med. techn.
Vrsta radazavršni rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2015-07-02
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad nije dostupan
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:454561
PohranioJasna Kosić