Duševna bolest je opći naziv koji označava skupina oboljenja, zdravstvenih problema koji u velikoj mjeri utječu na to kako se osoba osjeća, razmišlja, ponaša i ophodi sa drugim ljudima. Dijagnoza se vrši po standardnim kriterijima . Duševne bolesti uzrokuju velike patnje osobi koja oboli od njih kao i njihovim obiteljima i prijateljima . Duševnih bolesti ima raznih vrsta i različitih skupina i jačine . Neke od glavnih oblika su depresija, anksioznost, šizofrenija, bipolarni poremećaji raspoloženja, poremećaji ličnosti i poremećaji jedenja . Duševnu bolest treba shvatiti jednako kao i svaku drugu bolest i otvoreno o njoj razgovarati, osigurati da se osobama pruži potpora, usluge liječenja visoke kvalitete kako bi se pospješio oporavak, te im što ranije pružiti njegu i liječenje. Važno je pružiti aktivnu podršku obiteljima, te se suprotstaviti diskriminaciji na svim poljima života, uključiti naobrazbu te osiguravanje stvari, usluga i ustanova za pomoć. Razvoj psihijatrije sada je ovisan o razini razvoja same psihijatrijske službe koji se mijenjao kroz povijest hrvatske psihijatrije, a sličan je razvoju službe u svijetu. Tako se u Hrvatskoj može odrediti razdoblje klasične psihijatrijske službe koja je obilježeno zbrinjavanjem duševnih bolesnika u ustanovama azilnog tipa. Ono se poklapa s početkom izgradnje prvih psihijatrijskih bolnica u 19.stoljeću. [1] Medicinske sestre/tehničari osim osnovne njege sve se više uključuju u terapijske sadržaje a svojim opservacijama i posebnim odnosom s pacijentima imaju specifično mjesto u psihijatrijskom timu. U Republici Hrvatskoj postoji velik broj ustanova, bolnica, specijalnih bolnica, kliničkih bolničkih centara, domova koji omogućuju svaki oblik pomoći i smještaja osobama oboljelim od duševnih bolesti a u kojima je uloga medicinske sestre i tehničara vrlo važna i velika u svakom segmentu rada. [5]