Svijest o ponašanju koje se može okarakterizirati kao mobing postoji već i u 20-tom stoljeću te je jasno da je u pitanju koncept koji ima potencijal da u radnoj okolini stvori izrazito ozbiljne promjene i posljedice te ga je kao takvog potrebno i vrlo ozbiljno shvatiti i poduzeti sve raspoložive mjere za umanjenje njegovog učinka ili gdje je to moguće, njegovo sprječavanje da se realizira. Ovaj rad temeljem stručne i aktualne literature, odnosno temeljem sekundarnog istraživanja, razmatra u kojim se sve oblicima mobing može pojaviti i koji su čimbenici koji potiču pojedinca, ili skupinu osoba na takvu vrstu ponašanja. Nadalje, analizira se psihološki profil osobe koja je meta, odnosno žrtva nasilničkog ponašanja i detaljno se prikazuju moguće faze odvijanja mobinga. Prikazuje se mogući negativni učinak koji nastaje kao rezultat mobinga, ne samo u odnosu na osobu koja ga trpi već i njegov utjecaj na organizaciju u cjelini. Također, prema trenutačno važećim zakonskim odredbama, promatraju se zakonski okviri koji jasno zabranjuju i propisuju zakonsku kaznu za dokazanog provoditelja psihofizičkog nasilja nad drugom osobom na radnom mjestu. U zaključku se nudi pregled najvažnijih argumenata predstavljenih u radu.