| Sažetak | Razvoj novih tehnologija promijenio je društvenu klimu i stil života. Stupilo se u takozvano digitalno doba gdje je u svjetlu novo nastale virtualno-tehnokratske paradigme došlo do pojave velikog broja novih medija i internetskih platformi, do kreiranja digitalnih baza različitih vrsta podataka i do ubrzanog umrežavanja svijeta informacija na svim razinama. Društvene mreže okupljaju milijarde ljudi na cijeloj planeti, gotovo da i nema više niti jednog kutka svijeta u kojem Internet kao globalni fenomen nije prisutan. Medijska pismenost i informacijska pismenost dobivaju na sve većoj važnosti jer se svakim danom medijske i informacijske okolnosti mijenjaju a protok informacija je sve brži i veći. Kao posljedica te činjenice javlja se potreba za redefiniranjem pojmova, novim pristupima u formiranju i implementaciji alata i vještina medijske i informacijske pismenosti i povrh svega javlja se potreba za proučavanjem odnosa novih generacija prema spomenutim vrstama pismenosti. U fokusu sve većeg interesa znanstvenika koji se bave gore spomenutim temama je takozvana generacija Z, to su mladi ljudi između 18 i 27 godine života koji su rođeni u dobu virtualnog hiperprostora i s novim tehnološkim uređajima u rukama, čak i prije upućivanja na formalno obrazovanje pripadnici ovih generacija su se služili uređajima kao što su mobilni telefoni, „touch screen“ tehnologija i tableti. Pitanje koje se postavlja u ovom radu je mogu li pripadnici generacije Z uz ovako brzi protok informacija i sadržaja, kada je gotovo svaki pojedinac izložen tisućama informacija dnevno, razlikovati valjane i istinite informacije od onih koje nisu relevantne i imaju li alate i kompetencije za procjenu sadržaja i kritički pristup informacijama kojima su svakodnevno izloženi. Empirijskim istraživanjem pokušava se utvrditi smatraju li pripadnici generacije Z da informacijska pismenost doprinosi njihovom osobnom napretku te koje medije smatraju valjanim izvorom informacija, i na koji način provjeravaju vjerodostojnost izvora informacija. Između ostalog, pokušati će se utvrditi njihov odnos prema različitim informacijskim platformama. Budućnost leži upravo u rukama spomenute generacije Z, koja se razlikuje od svih dosadašnjih generacija jer je od samog rođenja izložena modernoj tehnologiji i virtualnom prostoru u kojem se odvija „on line“ društvenost njihove generacije, te je stoga od iznimne važnosti da im se unutar toga suvremenog modela življenja i djelovanja ponudi isto takav suvremen model edukacije a to se može postići upravo proučavanjem njihova odnosa spram informacijske pismenosti. |
| Sažetak (engleski) | The development of new technologies has changed the social climate and lifestyle. We have entered the so-called digital age, where in the light of the newly emerged virtual-technocratic paradigm, a large number of new media and internet platforms have appeared, along with digital databases of various types of data and accelerated networking of the world of information at all levels. Social networks gather billions of people worldwide, and there is hardly a corner of the world where the Internet, as a global phenomenon, is not present. Media literacy and information literacy are becoming increasingly important as the media and information landscape changes every day, with information flow becoming faster and larger. As a result, there is a need to redefine concepts and adopt new approaches in the formation and implementation of tools and skills related to media and information literacy, and above all, there is a need to study the attitudes of new generations towards these types of literacy. At the center of growing interest among researchers dealing with the aforementioned topics is the so-called Generation Z, which refers to young people between the ages of 18 and 27 who were born into the era of virtual hyperspace and with new technological devices in their hands. Even before formal education, members of these generations have used devices such as mobile phones, touch screen technology, and tablets. The question raised in this study is whether members of Generation Z, with such a rapid flow of information and content, can distinguish valid and truthful information from irrelevant ones, and whether they have the tools and competencies to evaluate content and approach the information they are exposed to on a daily basis critically. Through empirical research, an attempt is made to determine whether members of Generation Z consider information literacy to contribute to their personal progress, which media they consider valid sources of information, and how they verify the credibility of information sources. Among other things, their attitudes towards different information platforms will be examined. The future lies in the hands of the aforementioned Generation Z, which differs from all previous generations as they have been exposed to modern technology and the virtual space in which the "online" socialization of their generation takes place from birth. It is therefore of utmost importance to offer them a contemporary model of education within this modern model of living and functioning, which can be achieved by studying their relationship with information literacy. |
