Poremećaji iz autističnog spektra razvojni su poremećaji mozga. Simptomi poremećaja iz autističnog spektra (PAS) najčešće se javljaju u prve 3 godine i ostaju prisutni do kraja života. PAS kao kompleksni razvojni poremećaj karakteriziran je nemogućnošću uspostave normalne socijalne interakcije, teškoćama u komunikaciji te stereotipnim obrascima ponašanja. Takav obrazac ponašanja utječe na mogućnost zadovoljenja osnovnih ljudskuh potreba, te posljedično i na kvalitetu života. Navedeni poremećaji znatno djeluju na obiteljsku strukturu, posebice što do postavljanja dijagnoze nerijetko prođe i nekoliko godina. Ponekad roditelji već od rođenja zapažaju ponašanje tipično za autizam, a suočavanje s dijagnozom za njih predstavlja izniman stres. Nerijetko članovi obitelji sve podređuju brizi za dijete ili osobi s PAS-om. Takav pristup uzrokuje nastanak ,,autistične obitelji“, čiji članovi postaju zatvoreni i izolirani od okoline te obitelj postaje psihološki, socijalno i ekonomski ranjiva. Nerazumijevanje, depresija, izolacija i anksioznost nezaobilazan su dio života osoba s ovim poremećajima i članova njihovih obitelji. Metode pomoći osoba s PAS-om i članovima njihovih obitelji uključuju pružanje psihološke podrške, rano dijagnosticiranje i pružanje kvalitetne zdravstvene skrbi. Percepcija kvalitete života osobe s PAS-om ne ovisi samo o stupnju bolesti, nego o kvaliteti zdravstvenih metoda liječenja i zdravstvenoj skrbi. Odnos prema njima zahtijeva multidisciplinaran pristup, koji uključuje djelovanje stručnjaka iz raznih biomedicinskih grana, kako bi se postigla zadovoljavajuća razina samostalnosti osobe i njezino aktivno uključenje u zajednicu. U radu su prikazane neke od terapijskih postupaka i edukacijskih strategija koje u manjoj ili većoj mjeri utječu na osnovne simptome autističnih poremećaja. Svima je cilj poticanje razvoja sposobnosti djece i osoba s autističnim poremećajem, te mijenjanje, prilagođavanje okoline, prirodnog socijalnog konteksta u kojima te osobe i njihove obitelji žive u zajednici.