Samoubojstvo je događaj koji za samu suicidalnu osobu, a i za njegovu okolinu predstavlja izrazito tužno i tragično iskustvo. Vjerojatno na svijetu nema čovjeka koji barem jednom u životu nije pomislio na samoubojstvo. Samoubojstvo datira još iz davne prošlosti, postoji oduvijek. Gledajući kroz povijest mnoge poznate osobe su počinile suicid, a najčešće su bolovale od nekih psihičkih poremećaja: Vincent Van Gogh, Virginia Woolf, Abraham Lincoln, Winston Churchill i mnogi drugi. Na žalost još ne postoji jedinstvena teorija niti terapija koja bi spriječila ili uklonila suicidalno ponašanje. Do sad su provedena mnogobrojna znanstvena istraživanja u svrhu uvida u taj fenomen, ali razlozi suicida najčešće ostaju nepoznati. Ljudi počine samoubojstvo iz različitih razloga, a najčešće se radi o jednom trenutku u kojem osoba gubi kontrolu nad svojim porivima i ponašanjem. Suicidalne osobe su većinom osobe s psihičkim poremećajima ali i osobe koje se nalaze u kriznim životnim situacijama, a nisu u stanju pronaći izlaz ili rješenje. Zato je podrška okoline , a posebno svih članova zdravstvenog tima jako važna. Znanje o suicidalnom ponašanju je još uvijek uglavnom usredotočeno u psihijatriji, međutim suicid je javnozdravstveni problem pa bi rješenje trebalo tražiti i izvan granica psihijatrije. Medicinska sestra je ta koja s bolesnikom provodi najviše vremena, odnosno s bolesnikom je 24 sata na dan. Da bi mogla pomoći suicidalnom bolesniku medicinska sestra treba znati prepoznati brojne simptome u vidu promjena ponašanja ili raspoloženja, imati mnogo znanja, strpljivosti i empatije, znati stvoriti terapijski odnos, socioemocionalno ozračje na odjelu te znati ostvariti terapijsku komunikaciju.