Paginacija
-
-
Zdravstvena njega osoba s rizikom za suicidalno ponašanje
-
Marina Špondreht Suicid se najčešće definira kao dobrovoljno ili namjerno samouništenje. Smatra se da je
stopa suicida porasla za 60 % u posljednjih 50 godina. Najčešći način počinjenja suicida je
vješanje i jednako je zastupljen u oba spola. Kod muškraca su češća samoubojstva vatrenim
oružjem, dok žene najčešće biraju predoziranje. Kao čimbenici rizika najčešće se navode
muški spol, starija životna dob (više od 65 godina), udovci, nezaposlene osobe, postojanje
duševne bolesti....
-
-
Zdravstvena njega ovisnika o drogama
-
Stefan Pavlović Ovisnost o drogama je kronična recidivirajuća progresivna bolest i zbog posljedica koje
ostavlja u zajednici, ozbiljan je javnozdravstveni problem. Posljedice bolesti ovisnosti
odražavaju se na ovisniku, njegovoj obitelji ali i na zdravoj populaciji obzirom na život
ovisnika koji često uključuje kriminal, prostituciju, preprodaju droga, širenje zaraznih bolesti i
slično. Ovisnost se odnosi na stil života koji u sebi sadrži samu ovisnost, fizičku i psihološku,
ali pretežno...
-
-
Zdravstvena njega ovisnika o psihoaktivnim tvarima
-
Nikola Milešić Konzumacija droge u društvu definira se kao visokorizičan, neprihvatljiv i bolestan način zadovoljavanja prirodne ljudske potrebe za zadovoljstvom (osjećaj ugode). Moralna kriza hrvatskog društva, poremećen sustav vrijednosti, gospodarska situacija te slabo funkcioniranje pravne države dodatno su utjecali na rast ponude, tako i potražnje droga u skupini nezadovoljne, frustrirane ili hedonizmu sklone, ali slabo upućene mladeži. Sve to pridonijelo je naglom porastu broja ovisnika u...
-
-
Zdravstvena njega ovisnika o psihoaktivnim tvarima
-
Josip Ravlić Završni rad pod nazivom “Zdravstvena njega ovisnika o psihoaktivnim tvarima” donosi najbitnije podatke o psihoaktivnim tvarima, povijesti njihova postojanja i konzumacije, kao i o problemima koji zbog njih i njihove konzumacije mogu nastati. Od podjele psihoaktivnih tvari prema skupinama do pojašnjenja izgleda, djelovanja i konzumacije svake pojedine psihoaktivne tvari, dolazi se do poglavlja u kojemu je naglasak isključivo na zdravstvenoj njezi konzumenata psihoaktivnih tvari....
-
-
Zdravstvena njega pacijenata oboljelih od bronhalne astme
-
Marko Rudnički Astma je upalna bolest velikih i malih dišnih puteva. Tipično se javlja u mlađoj životnoj dobi
u osoba sklonih atopiji. Epizodnog je tijeka, prezentira se napadima kašlja, otežanog disanja,
piskanja i napetosti u prsnom košu kao posljedice reverzibilne bronhokonstrikcije.
Bronhokonstrikcija u astmi nastaje uglavnom zbog spazma glatkih mišića u stjenci bronha.
Suženju dišnog puta pridonosi i povećana produkcija sluzi u mukoznim stanicama te upalni
infiltrat u stjenci dišnog...
-
-
Zdravstvena njega pacijenata treće životne dobi s pneumonijom
-
Davorka Novak-Ereiz Pneumonije su akutne upale plućnog parenhima koje kod osoba starije životne
dobi mogu izazvati znatne probleme ,a često i letalno završavaju. Unatoč napredku i
dostignućima u medicini pneumonije su još uvijek vodeći uzrok smrti u svijetu.
Uzrokovana je različitim mikroorganizmima, a pojavljuje se u svim dobnim
skupinama i u osoba s različitim kroničnim bolestima i oštećenjima obrambenog
sustava. Upala pluća cesto se razvija iz obične prehlade ili gripe, u komobirditetu...
-
-
Zdravstvena njega pacijenta nakon ugradnje koronarnog stenta
-
Boris Košulj Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvožilnog sustava. One su postale vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, kako u razvijenim, tako i u nerazvijenim zemljama svijeta, te se broj oboljelih iz dana u dana povećava. Za većinu kardiovaskularnih bolesti, „krivac“ je ateroskleroza, što označava suženje lumena krvne žile. Tako nastaje koronarna bolest, što označava suženje unutrašnjeg promjera koronarnih arterija plakom. U takvim slučajevima je potrebna liječnička...
-
-
Zdravstvena njega pacijenta oboljelog od karcinoma pluća u palijativnoj skrbi
-
Valentina Pičija Karcinom pluća je tumor epitelnog podrijetla, vrlo često oskudnih simptoma. Smrtnost od
karcinoma pluća je još uvijek vrlo visoka, a to dokazuju i postotci petogodišnjeg preživljenja. Za
stadij I petogodišnje preživljenje je 50 %, za stadij II je 30%, 15 % za stadij III a, 5% za stadij III
b i manje od 1 % za stadij IV. Zapanjujuća je činjenica da se više od 57% karcinoma pluća
otkrije tek u uznapredovaloj fazi, pa je samim time već spomenuti prosječni postotak
...
-
-
Zdravstvena njega pacijenta s akutnim pankreatitisom
-
Petar Strupar Akutni pankreatitis je akutna upalna bolest gušterače koja nastaje naglo a može se
manifestirati u obliku blagog i težeg oblika. Među najčešće uzročnike akutnog pankreatitisa
ubrajamo alkoholizam i žućne kamence. Učestalost akutnog pankreatitisa je u porastu te
predstavlja velik problem u razvijenim zemljama. Simptomi koji upućuju na akutni pankreatitis
utječu na svakodnevno funkcioniranje pojedinca. Najčešći simptomi su : mučnina i povraćanje te
jaka bol ispod desnog...
-
-
Zdravstvena njega pacijenta s intersticijskim cistitisom
-
Ivana Prelog Intersticijski cistitis je kronična neinfektivna bolest mokraćnog mjehura koja se uglavnom manifestira bolovima u zdjelici i suprapubičnom dijelu, sa učestalim mokrenjem popraćenim neprestanom urgencijom i nikturijom. Ovisno o cistoskopskom nalazu dijeli se na ulcerativni i neulcerativni tip. Važno je istaknuti da simptomi intersticijskog cistitisa nalikuju simptomima cistitisa samo što u ovom slučaju nema bakterija u mokraći. Jačina navedenih simptoma varira, a razmjerno se...
-
-
Zdravstvena njega pacijenta s pneumonijom
-
Lea Hrešć Pneumonija je akutna bolest dišnog sustava, pojavljuje se u zimskom periodu,najčešće kao komplikacija gripe. Kao bolest mogu ju uzrokovati različiti mikroorganizmi. U rizične skupine spadaju mala djeca, starija populacija te osobe s kroničnim bolestima i slabijim imunitetom. Isto tako može se pojavljivati unutar bolničkih uvjeta. Kada govorimo o bolničkim uvjetima, najveću pažnju skrećemo na nepokretne osobe, te osobe na mehaničkoj ventilaciji. Od simptoma pojavljuje se visoka...
-
-
Zdravstvena njega pacijenta s prijelomom torakalnog kralješka
-
Branka Martić Prometne nesreće uzrokuju u 50 % slučajeva ozljede kralježnice. Pravodobnim prepoznavanjem ozljeda i odgovarajućim pristupom često je moguće spriječiti nastanak ozbiljnog neurološkog deficita ili pogoršanje neurološkog statusa: sudbina i budućnost bolesnika uvelike ovise o pravilnom prvom pristupu pacijentu. Ozljede su najčešće u području od jedanaestog prsnog do drugog slabinskog kralješka, nerijetko nastale fleksijom-kompresijom prednjeg dijela kralježnice uz distrakciju...
Paginacija
