Poremećaji hranjenja predstavljaju jednu od najčešćih skupina psihijatrijskih oboljenja. Poremećaji hranjenja dijele se na anoreksiju nervozu (AN), bulimiju nervozu (BN) te poremećaj hranjenja- neodređen. AN smatra se vrlo starom bolešću koja je tijekom povijesti mnogo puta mijenjala svoje ime. Namjerno izgladnjivanje spominju liječnici Hipokrat i Galen.Smatra se da su liječnici Gull i Lasegue zaslužni za općeprihvaćeni naziv bolesti. Posljednjih dvadesetak godina intenzivno se zagovara ideal mršavosti, koji utječe na ženinu percepciju vlastitog tijela. Poremećaji hranjenja češće se pojavljuju među pripadnicama ženskog spola. AN nije samo opsjednutost debljinom i prehranom, već mnogo ozbiljniji psihijatrijski poremećaj. Uzrok još uvijek nije poznat, ali se smatra da je AN multifaktorijalna bolest. Klinička slika vrlo je složena te za sobom ostavlja teške fizičke posljedice. Uz psihijatrijski poremećaj, fizičke posljedice bolesti predstavljaju veliku zabrinutost stručnjaka koji se bave ovim poremećajem. U prilog tome govori i velika stopa mortaliteta. Liječenje AN je kompleksno, no potpuno izlječenje je moguće. Liječenje je utoliko teže zbog vrlo česte nemotiviranosti pacijenata za liječenje. Učestali su i relapsi bolesti. Važna je uloga medicinske sestre u zbrinjavanju pacijenata oboljelih od AN. Ona provodi najviše vremena sa oboljelima te kao član tima uviđa promjene u stanju pacijenta. Medicinska sestra svojim intervencijama utječe na pacijentovo prihvaćenje liječenja i stvaranje osjećaja sigurnosti. Uz to, nužno je poštivanje osnovnih načela zdravstvene njege psihijatrijskih pacijenata u obavljanju intervencija.