Sažetak | Astma je upalna bolest velikih i malih dišnih puteva. Tipično se javlja u mlađoj životnoj dobi
u osoba sklonih atopiji. Epizodnog je tijeka, prezentira se napadima kašlja, otežanog disanja,
piskanja i napetosti u prsnom košu kao posljedice reverzibilne bronhokonstrikcije.
Bronhokonstrikcija u astmi nastaje uglavnom zbog spazma glatkih mišića u stjenci bronha.
Suženju dišnog puta pridonosi i povećana produkcija sluzi u mukoznim stanicama te upalni
infiltrat u stjenci dišnog puta. Hiperreaktivnost bronha, patološki pojačani bronhokonstriktorni
odgovor na udahnuti stimulus, temeljna je karakteristika bronhalne astme. Dijagnoza astme se
postavlja na temelju dobro uzete anamneze i kliničkog nalaza. Razlikuje se povremena i trajna
astma. Trajna astma ima tri stupnja težine, uz napomenu da se oni spontano i uz liječenje
mijenjaju. Stupanj težine astme procjenjuje se na temelju izraženosti bolesnikovih simptoma,
noćnog buđenja zbog istih, potrebe za uporabom SABA-e u svrhu njihovog smanjenja, ometanja
svakodnevnih aktivnosti i spirometrijskog mjerenja plućne funkcije. Na temelju stupnja bolesti
može se procijeniti rizik javljanja egzacerbacija, lakših i težih, njihove učestalosti te potrebu za
uvođenjem peroralne kortikosteroidne terapije. Svrha je zdravstvene njege pacijenata s
bronhalnom astmom, održavanje dobrog općeg stanja, te izbjegavanje astmatičnih napadaja i
hospitalizacije. Da bi svrha bila ostvarena, pacijent mora biti dobro educiran. Medicinska sestra
ima veoma važnu ulogu u edukaciji pacijenta oboljelog od bronhalne astme. Također, važna je
uloga medicinske sestre i tehničara u zdravstvenoj njezi, edukaciji i liječenju, sprečavanju
komplikacija te najvažnije, poboljšanju kvalitete života pacijenata. |