Kila ili hernija jest izbočenje peritoneuma kroz prirođeni ili stečeni otvor, koje trajno ili pak prolazno sadržava, ili može sadržavati, dijelove trbušnih organa. Sama se kila sastoji od kilnog prstena, kilne vrećice i kilnog sadržaja (crijevo, omentum, mokraćni mjehur...). Što se tiče abdominalnih hernija, one mogu biti vanjske i unutarnje. Vanjske kile mogu biti smještene u preponi (hernia inguinalis), na bedru – ispod prepone (hernia femoralis), u području pupka (hernia umbilicalis) te visoko iznad pupka (hernia epigastrica). Naravno, postoje i poslijeoperacijske hernije koje se formiraju u ožiljcima, a nastaju nakon operacije ili ozljede trbušne stijenke. Hernije nastaju zbog slabosti trbušne stijenke, povećanja intraabdominalnog tlaka (jak kašalj, kihanje, opstipacija, ascites), slabosti trbušnih mišića (trudnoća, pretilost, izrazito mršavljenje). Izostanak subjektivnih smetnji i prvenstveno boli, mogao bi navesti na pomisao da osobe pogođene hernijom mogu biti potpuno mirne i ne plašiti se svoje hernije, no, nije tako. Liječenje hernija u pravilu se provodi kirurškim zahvatom - hernioplastikom. Princip operacijskog zahvata odnosi se na otvaranje hernijske vreće i reponiranje hernijskog sadržaja u trbušnu šupljinu. Operacijske zahvate možemo podijeliti na tenzijske, beztenzijske i laparoskopske. Tenzijski zahvati se rade navlačenjem okolnog tkiva na hernijski otvor nakon čega se stvara ožiljak koji sprječava povratak kile. Beztenzijske tehnike se izvode pomoću sintetičkog kirurškog materijala načinjenog u obliku mrežice. Kirurški operacijski zahvat je oblik liječenja, koji narušava fizički i psihički integritet čovjeka. Svrha pripreme bolesnika za operacijski zahvat je omogućiti najbolju moguću fizičku, psihološku, socijalnu i duhovnu spremnost za kirurški zahvat. Prognoza bolesti prepuštene samoj sebi nikako nije povoljna, zbog uvijek prisutne mogućnosti pojave komplikacija, od kojih su neke poprilično teške, poput uklještenja. Veoma važnu ulogu u cjelokupnom zdravstvenom timu imaju medicinske sestre jer su one, dolaskom pacijenata u bolnicu, spona između liječnika i pacijenata te njihovih članova obitelji koji su često zbunjeni i uplašeni novonastalom situacijom. Zdravstvena njega bolesnika s hernijom, u prijeoperacijskoj pripremi, usmjerena je na smanjivanje straha, tjeskobe i zabrinutosti, otklanjanje i/ili smanjivanje tjelesnih simptoma, usvajanje poželjnog ponašanja te prepoznavanju komplikacija. Poslijeoperacijska je zdravstvena njega bolesnika usmjerena na otklanjanje tjelesnih simptoma kao što su bol, mučnina, povraćanje te sprečavanje i prepoznavanje komplikacija. U dogovoru s bolesnikom, medicinska sestra planira i provodi sestrinske intervencije. Kao najbrojniji članovi zdravstvenog tima, medicinske sestre provode najviše vremena s pacijentom pa su stoga savjetovanje i edukacija pacijenta jedna od najčešćih njihovih intervencija s ciljem postizanja što brže i veće samostalnosti te zadovoljavajućeg povratka svakodnevnim aktivnostima pacijenata i njihovih obitelji.