Kolelitijaza je bolest žučnih putova koja pogađa oko 10% svjetske populacije iznad četrdesete godine života. U ovom radu opisuje se anatomija i fiziologija hepatobiljarnog sustava, sastav i funkcija žuči te način nastanka žučnih kamenaca. Žuč predstavlja važan dio apsorpcije tvari topivih u mastima, kao što su vitamini A, D, E i K stoga zbog prestanka izlučivanja žuči može doći do poteškoća u njihovoj apsorpciji. U nadzoru nad stezanjem žučnog mjehura sudjeluje hormon kolecistokinin koji se izlučuje iz crijevne sluznice, ako u crijevnom sadržaju ima previše masti. Najčešći žučni kamenci su kolesterolski dok su pigmentni znatno rjeđi. Kolesterolski kamenci su rijetko građeni od kolesterola i tada su obično solitarni, dok su miješani kamenci multipli i sadržavaju oko 70% kolesterola. Akutna kolelitijaza se pojavljuje u 90-95% bolesnika s žučnim kamencima. Bez liječenja simptomi kolecistitisa (bol ispod desnog rebranog luka koja se pojačava pri kretanju i dubokom disanju, a širi se u desnu lopaticu i rame te ima karakter grčeva, a kasnije pritiska, tresavica, mučnina, povišena tjelesna temperatura i ubrzan puls) se mogu smiriti nakon desetak dana, ali može doći i do stvaranja komplikacija. Učestale biljarne kolike javljaju se kod kroničnog kolecistitisa koji je opisani detaljnije u radu. Liječenje kolelitijaze može biti konzervativno (mirovanje, antibiotici, spazmolitici, medikamentno otapanje kamenaca, ekstarkoropralna litotripsija i ERCP) ili kirurški („klasična“ otvorena kolecistektomija i laparoskopska kolecistektomija). Dužnost medicinske sestre u prijeoperacijskoj pripremi je bolesnika psihički i fizički pripremiti za kirurški zahvat te mu objasniti tijek operacije i poslijeoperacijske poteškoće, a ujedno ga podučiti vježbama disanja kako bi ih lakše obavljao u poslijeoperacijskom periodu. Medicinska sestra u prijeoperacijskom i poslijeoperacijskom razdoblju postavlja sestrinske dijagnoze i vrši njihovu evaluaciju kako bi osigurala adekvatnu kvalitetu zdravstvene njege. Nakon operacije, medicinska sestra bilježi vitalne funkcije, previja operativnu ranu, te kontrolira dren (kod klasične kolecistektomije) i drenažni sadržaj. Također je bolesnika važno educirati o žučnoj dijeti koje će se morati pridržavati nakon operacije. Prije odlaska kući provjeriti još jednom ako je bolesnik razumio dobivene upute i prihvatiti njegova pitanja te odgovoriti na njih.