Adolescencija, mladost ili mladalaštvo razvojna je faza prijelaza iz djetinjstva u odraslu dob. Započinje oko 10.-te godine, a iako se nekad smatralo da završava sa 19 godina, znanstvenici danas definiraju adolescentnu dob čak do 25 godina. Razlog su tome sve dulje obrazovanje, kasnije stupanje u brak i roditeljstvo te demografske, ekonomske i tehnološke promjene suvremenog društva koje mijenjaju kontekst odrastanja. Psiholozi tvrde da bi pomicanje dobne granice odrastanja pratilo razumijevanje emocionalne zrelosti, hormonalnog razvoja i aktivnosti mozga, čiji se rad najviše poboljšava tijekom dvadesetih. Adolescencija je karakterizirana burnim fizičkim, psihičkim i socijalnim promjenama kroz koje mlada osoba prolazi. U ni jednom drugom periodu života rizično ponašanje nije tako učestalo kao u adolescenciji. Mladi istražuju, isprobavaju i podliježu opasnostima te tako ostvaruju svoju potrebu za doživljavanjem uzbuđenja, opuštanjem i učvršćivanjem osjećaja pripadnosti. Rizična ponašanja mogu biti ugrožavajuća za zdravlje, pa čak i život mladih. Jedan od problema s kojim se adolescenti susreću su i neželjene trudnoće koje imaju svoje posljedice ne samo na mladu osobu već i obitelj i okolinu. Adolescentne trudnoće su danas sve češće, a zbog rane somatske zrelosti, češće i ranije spolne aktivnosti maloljetnica te oskudnog poznavanja osnova fiziologije reprodukcije mlade se trudnice suočavaju sa strahom, sramom i odbacivanjem od strane okoline. Cilj završnog rada bio je ispitati stavove u zajednici o adolescentnoj trudnoći danas, utvrditi najbolji način prevencije, najčešće rizične čimbenike, razlike u pojmu adolescentne trudnoće nekad i danas te način djelovanja sudionika ankete u prilici savjetovanja adolescentnih trudnica ili majki. Rezultati su pokazali da je adolescentna trudnoća tema o kojoj se premalo zna i govori. U prilog tome govori da se 13% sudionika ankete do sad nije susreo s ovim pojmom. Najviše sudionika je upravo iz adolescentne dobne skupine i manji broj osoba starosti 36 godina. U prilog neinformiranosti govori i podatak da sudionici u prilici djelovanja ne bi znali ili ne bi ništa učinili (40%) da se u njihovoj okolini dogodi adolescentna trudnoća. Kao faktori rizika adolescentne trudnoće mogu se izdvojiti neznanje o korištenju i metodama kontracepcije (62%), neadekvatni obiteljski odnosi (49%) i neznanje o spolnosti (35%), a najbolji način prevencije edukacija adolescenata (34%), smanjenje rizičnih ponašanja (24%) i uporaba kontracepcije (19%), a sve to uz dobar roditeljski odgoj i edukacije stručnih i za to postojećih službi.